Foto: Fah

Politika je poslala poruku da nam ne vrijedi ni jedna katedra za obiteljsko pravo na četiri pravna fakulteta, odnosno da su mjerodavnija mišljenja ekonomistica, arhitektica…, piše Marinko Jurasić u Večernjem listu od srijede, 11. listopada 2017.

Klub zastupnika Glasa i HSU-a prikuplja potpise za pokretanje pitanja povjerenja ministrici demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nadi Murganić, HNS je dobio ekskluzivno pravo da intervenira u povučeni Nacrt Obiteljskog zakona, a i predsjednik Vlade Andrej Plenković dobio je što je tražio naprasnim prekidom javne rasprave.

Zasad još ne znamo kakav je zakonodavni značaj HNS-ovih intervencija. Je li to “sveto pismo” nepodložno izmjenama, za razliku od rješenja struke?

Što je tim intrigantnije što oni zastupaju gledišta malog postotka građana. Struka je pretrpjela još jednu pljusku jer sada ispada da nam ne valja ni jedna katedra obiteljskog prava odnosno da su mjerodavnija mišljenja ekonomistica, arhitektica…

Struka poklekla pred hajkom

Ukupno 33 specijalista za obiteljsku materiju sudjelovala su u izradi nacrta, od čega je od njih 18 u užoj radnoj skupini devetero s triju pravnih fakulteta (izuzev osječkog koji je izradio aktualni OZ), sutkinja Vrhovnog suda, bivša pravobraniteljica za djecu…

Nakon što su svi svedeni pod isti ideološki nazivnik, sve njihovo znanje i trud poklekli su pod teretom javne hajke koja se digla zbog jedne rečenice – definicije obitelji, iz Nacrta od nešto više od 440 zakonskih odredbi.

To je primjer koliko se cijeni struka.

Doduše, članovi stručne radne skupine sami su odlučili ne izjašnjavati se o kritikama, koje su po žestini gore nego što su bile one za suspendirani Obiteljski zakon iz radionice Milanke Opačić, čijih je 150 odredbi bilo ustavnopravno sumnjivo za ukupno 18 predlagatelja, a za sporni Nacrt, uz definiciju obitelji, ozbiljni prigovori čuli su se tek za nekoliko odredbi.

Predložene HNS-ove izmjene Nacrta, a i interpelacija Glasa i HSU-a, sadržajno govore koliko je Plenkovićevo inzistiranje na povlačenju Nacrta OZ-a iz rasprave bilo nepotrebno jer se o svim prigovorima moglo raspraviti tijekom te rasprave ili kad Nacrt dobije formu zakonskog prijedloga.

HNS ima ukupno 30 intervencija, od kojih se 14 odnosi na brisanje pojedinih članaka, stavaka, te jedne ili nekoliko riječi. Brisanje četiriju odredbi predlaže se samo zbog toga što je to riješeno ili treba biti riješeno, po HNS-u, nekim drugim, a ne temeljnim zakonom. U četiri slučaja predlažu zamjenu jedne ili nekoliko riječi, a u još deset dorade pa i vraćanje na jedno rješenje iz aktualnog zakona za koje je već tražena ocjena ustavnosti. U još dva slučaja nude “nova” rješenja iz aktualnog zakona.

Vjernost više nije problem

Glas i HSU više ne problematiziraju što se od supružnika traži vjernost. Problem im je pitanje posvajanja djece u izvanbračnoj zajednici, što je i svjetonazorska dvojba zbog reperkusija na istospolnu zajednicu. Problem vide i u tomu što roditelji imaju “prije svih” pravo i slobodu odlučivati o odgoju i obrazovanju djece, u skladu s vlastitim mjerenjima, uzimajući u obzir prava i dobrobit djeteta” jer zaključuju da bi onda mogli odbiti slati dijete u školu ako se njihovo mjerenje kosi s teorijom evolucije. Postavljaju i pitanje značenja domoljublja u odgoju djece.

Ali, nešto od toga propisuju i međunarodne konvencije koje je Hrvatska usvojila.

Obveze iz međunarodnih konvencija

1. EU konvencija o ljudskim pravima

U obavljanju svojih funkcija povezanih s odgojem i poučavanjem država će poštovati pravo roditelja da osiguraju odgoj i poučavanje u skladu sa svojim vjerskim i filozofskim uvjerenjima.

2. Konvencija o pravima djeteta

Odgoj i obrazovanje djeteta treba usmjeriti prema “razvoju poštivanja djetetovih roditelja, njegova kulturnog identiteta, jezika i vrijednosti, nacionalnih vrednota zemlje u kojoj živi…”

3. Konvencija o pravima djeteta

Djetetu koje pripada etničkoj, vjerskoj ili jezičnoj manjini, ne smije se uskratiti pravo da uživa svoju kulturu, ispovijeda svoju vjeru i obavlja vjerske obrede ili se služi svojim jezikom.

Izvor: narod.hr/Večernji list