Hrvatski predsjednik Zoran Milanović nakon obilježavanja 30. godišnjice ustrojavanja 120. brigade HV-a “Ban Toma Bakač” komentirao je za HRT sporu obnovu potresom pogođenog područja i je li vrijeme da zbog toga netko da ostavku.
Također je govorio o sucu Dobroniću, odnosima s premijerom, ublažavanju mjera i bankama.
U srijedu je poručio da se “ne smije dopustiti bankama da se osile” – dok je 2015., dok je bio premijer, tvrdio da “protiv banaka ne treba galamiti”.
O obnovi
– Ne mislim da je vrijeme za ostavke, niti se ja time bavim. Vrijeme je počelo i otkucava da taj novac grabimo za sve, ne samo za obnovu. Taj novac je jedini kriterij prema kojem ja mjerim hrvatski život u Europskoj Uniji. Sve drugo znamo, putuje se manje i više slobodno, ući ćemo u Schengen, koje ima svoje izazove, rekao je Milanović.
– Vrijeme je počelo jučer. Mislim da tu još uvijek ima vremena da se riješi, ali treba siline, dodao je te rekao da obnova Banovine mora ići jače jer se ne radi o povijesnoj jezgri Zagreba.
O Vrhovnom sudu
Komentirao je sutrašnju Opću sjednicu Vrhovnog suda na kojoj će se razmatrati kandidati za novog predsjednika tog Suda, a među kojima je i njegov favorit Radovan Dobronić.
– Vrhovni sud se pita za mišljenje. Ok, čut ćemo mišljenje, rekao je.
Odnosi s premijerom Plenkovićem
Na pitanje o odnosu s premijerom Andrejom Plenkovićem nije želio komentirati njihov odnos.
O bankama
Osvrnuo se i na situaciju s prešutnim minusima.
– Ne podsjeća me na slučaj sa švicarcima jer on je bio ogroman. Velik kao život za mnoge hrvatske ljude, Ako je netko stao bankama na žulj, to sam ja, pa mislim da imam nekakav kredibilitet govoriti i o ovom slučaju, rekao je Milanović.
– Banke su kao vatra, dobar sluga, ali grozan gospodar i ne smije im se dopustiti da se osile. Banke u Europi u zadnje vrijeme rade s vrlo tankom marginom i slabe su to zarade. Regulatori, ne samo narodne banke, nego oni koji imaju mandat od naroda, a to je politika, moraju voditi računa da se banke ne otmu kontroli, ali da isto tako zarađuju. Američke i azijske banke imaju puno širi spektar mogućnosti naplate svega i svačega. U Europi je to puno strože, a kamate su jako niske, dodao je.
Istaknuo je da s bankama treba biti partner, ali da se zna tko je glavni.
– To je vlast. Banke nisu vlast, čak ni narodne, centralne banke nisu vlast. Trebaju biti u velikoj mjeri samostalne, ali zna se koga biraju građani, dodao je.
Još o Vrhovnom sudu i sucu Dobroniću
Još se jednom osvrnuo na svog favorita za čelno mjesto Vrhovnog suda, suca Dobronića.
– Ima biografiju koja mislim da govori sve, vidim da se ne razmeće po medijima, što je jako dobro. Ne natječe se za izborno političko mjesto, nego na mjesto predsjednika Vrhovnog, ja ću ga za tu funkciju predložiti. U cijelom mehanizmu izbora ima malo politike, ali to je zato da Vrhovni sud i suci ne bi sami upravljali time. Tu treba postaviti određene granice. Neovisnost pravosuđa da, ali potpuna neovisnost i potpuna neodgovornost, brate mili, toga nema nigdje. Ako to većina u Saboru želi, neka tako napravi, ali to će opet trebati objasniti hrvatskoj javnosti. Dobronića još nisu uspjeli oblatili u javnosti, rekao je Milanović.
Odnosi s premijerom drugi put
Na ponovno pitanje jesu li se poboljšali odnosi s premijerom, Milanović je rekao kako zemlja treba ići naprijed.
– Moramo se razvijati. Nisam ušao u ovo da bih se natezao s Plenkovićem ili bilo kim trećim. Ja sam dovoljno dugo, možda i predugo, u ovom načinu života, djelovanja, službe zajednici i zemlji i narodu da bih ispadao s kolosijeka zbog sitnica, rekao je predsjednik.
O epidemiološkim mjerama i maskama
Komentirao i ublažavanje mjera.
– Ovo poprima sve elemente priče o velikom ljudskom ludilu. Treba reći što je naš cilj. Je li naš cilj s ovim ukidanjima i vraćanjima mjera potpuno iskorijeniti virus ili nje cilj nešto drugo? Što je cilj? Ako je cilj potpuno iskorijeniti virus, to je nemoguće. Ako je cilj natjerati ljude koji se nisu cijepili da se cijepe, to je moguće. Možda baš načini nisu najbolje odabrani, rekao je Milanović.
– Koji je cilj? Ne možemo stalno maska, ne maska. Vidim svaki dan da ljudi iz Vlade svi cijepljeni nose maske. Zašto? Reci mi koji je cilj? Pa ako sam se cijepio poruka je: Cijepi se i ti, misli na sebe i nećeš nositi masku. Dijete ti neće morati nositi masku. Ići će se normalno u školu. Još jednom koji je cilj? Ovo je kao muhe bez glave – prenosi HRT.
Milanović 2015. – Primjedbe bankara nisu istina ali protiv banaka ne treba galamiti
Podsjetimo, zahvaljujući Vladi Zorana Milanovića i Milanovićevom SDP-u zajedno s njihovim partnerima HNS-om, IDS-om i HSU-om, Hrvatska je za vrijeme Kukuriku Vlade od kraja 2011. do početka 2016. bila ekonomski bačena gotovo na 1990. godinu.
Hrvatsku poštansku banku i Croatia banku pokušali su prodati, jedine dvije banke koje su ostale u državnom vlasništvu. Croatia osiguranje prodano je nezakonito, državni je proračun pritom oštećen za 3,5 milijarde kuna. Sve te nepravilnosti utvrdila je i državna revizija, ali do za tu kriminalnu prodaju nitko nije odgovarao.
> Povjerenstvo: Lalovac nije u sukobu interesa zbog svog kredita u ‘švicarcima’
> Karamarko: Sedam milijardi za konverziju švicaraca će platiti građani, a ne banke
“Vodili smo računa da banke ne pate, da se ne naruši njihova profitabilnost, jer i banke imaju investitore koji daju novac bankama da im nešto zarade. Ako im zarade premalo ili izgube, povuku taj novac pa kredita neće biti uopće. Lako je biti galamdžija protiv banaka, to je popularno, ali istina je malo kompliciranija”, poručio je Milanović 2015. odbacujući primjedbe bankara da se zakonom kojim se želi riješiti problem građana koji su podigli kredite vezane uz švicarski franak pogoduje imućnijima.
Milanović o #franak: Banke smatraju da su oštećene, mi smatramo da su dobro prošle i da smo bili pravedni i korektni http://t.co/M2I9McEZ6P
— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) September 15, 2015
Tekst se nastavlja ispod oglasa
