Milanović govorio o borbi za hrvatski jezik, Domovinskom ratu i kritizirao koliko malo novca imamo od EU

Zoran Milanović
Foto: snimka zaslona

Predsjednik Zoran Milanović uveličao je Dan Makarske dolaskom na svečanu sjednicu Gradskog vijeća. Za medije nije bio raspoložen, ali je održao kratki govor i poručio kako ne trebaju biti nezadovoljni svojim prostornim planiranjem. Rekao je da za utjehu treba pogledati samo talijansku ili španjolsku obalu i vidjeti kako zapravo pohlepa izgleda. Uvodno se nadovezao na izaslanika Sabora, bivšeg makarskog gradonačelnika Juru Brkana, koji je kazao da narod treba slušati i progovarati u ‘njegovom biću, u Vijeću ili Saboru’, prenosi Dalmatinski portal.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Ako narod ne čujete, krenut će šaptanje s rive, a završiti rikom s planine – kazao je Brkan.

Predsjednik se nadovezao na to opisom filma Lordana Zafranovića da treba slušati narod, ako si u problemu.

– Ali, problem je znati gdje je narod i to je glavni izazov politike – kazao je Milanović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zatim je nastavio da svaki put kad vozi u Dalmaciju ide gornjom cestom, ne magistralom jer je to cesta djetinjstva, a gornja, nova predstavlja zrelo doba. Rekao je da tada osjeća treptaj, uzbuđenje i dramatiku.

– S jedne strane su brda, klisure, pećine, putevi naših predaka, a većina ih je došla s te strane. To je Bizant, Bosna, to je srce hrvatstva. S ove druge strane je gorko slatki Mediteran, more i sve ono što nas je vezalo uz zapad, gdje mislimo da pretežno pripadamo – istaknuo je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Borba za hrvatski jezik o kojoj ste govorili od ‘865 godine i odluka da se među prvima progovori hrvatski jezik i to taj jezik je samo dio puno većeg mozaika hrvatske borbe za jezik i definicija tog jezika je kompliciranija naroda i nacija bilo. To je 6-7 godina prije smrti Ljudevita Gaja koji je u početku zamišljao hrvatski jezik kao nešto što vi ne razumijete, niti oni baš najbolje razumiju vas a čakavci i boduli donekle. To su tri priče koje je trebalo pomiriti u nešto što je zajedničko u nešto što spaja i Mediteran i kontinent i čini europsku ali balkansku Hrvatsku jer naš preci su dijelom iz Balkana. Toga treba biti stalno svjestan. To je kontroverza, ali i naša šansa, naša snaga i to su i naša ograničenja.

– Vi možete puno, vaše generacije prije vas su napravili puno, ima grešaka, naravno da nije sjajno. Velikim idejama i revolucionarnim zanosom nećete napraviti ništa, idite korak po korak, popravljajte ono što je pogrešno, gradite ispravno i ne možete pogriješiti, na pravom ste putu – smatra.

Dodao je i da je Makarska mala sredina, ne neograničenih resursa, ali izdašnih i da se može živjeti odlično.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Sada se živi dobro. To nije zasluga niti jedne političke stranke, nego generacije vaših predaka – naveo je.

Zatim se vratio u nedavnu prošlost. Kazao je kako je vrijeme obrane, herojstva i branitelja prošlo.

– To su ljudi kojima dugujemo neograničenu zahvalnost. Mali broj ljudi, to su tisuće ljudi, možda deseci, ali ne više od toga. Kada je Antun Tus pozvao s radija Zagrepčane početkom listopada 91. godine da se jave na Velesajam radi proboja prema Vukovaru, došlo je 430 ljudi! Dakle, nitko! I to kada su svi slušali radio, jer nije bilo PlayStationa, WhatsApp grupa, i svi su čuli. Strah, taj stalni čovjekov suputnik, prijatelj, limitator, nesigurnost, a na kraju krajeva bio je i kišan dan. Pa gdje ćeš po kiši ići u rat? – završio je uz šalu, tu temu.

Poručio je Makaranima da koriste europske fondove.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Budite pohlepni, uzmite sve, jer i kada uzmete sve nije to bogznašto – savjetovao je.

Radi se, slikovito je predočio, o pet milijardi kuna godišnje, a od toga su tri za poljoprivredu.

– Ostali smo na dvije milijarde kuna, to je petina zagrebačkog proračuna, to je ništa, to je malo. Zato, odlučnim, ali malim koracima naprijed – kazao je uz citiranje Friedricha von Hayeka, ekonomista liberalne desnice kako ga je nazvao, koji je kazao da se “cijela civilizacija nalazi u malim koracima poboljšanja”.

Na svečanoj sjednici, piše Dalmatinski portal, posthumno je počasnim građaninom Makarske proglašen arhitekt Ante Rožić. Gradonačelnik Zoran Paunović i u govoru je istaknuo važnost urbanističkog planiranja, svijesti prema okolini i ispravljanja grešaka koje su devastirale prostor.

Nadahnutu poruku o ‘kooptiranju pametnih ljudi neovisno o političkoj pripadnosti da bi građanima bilo bolje’ je poslao i gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević.

Dan Grada kao izaslanik Vlade je čestitao i dožupan Ante Šošić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.