Vlada je na sjednici u četvrtak donijela odluku o ukidanju dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu na sedam istražnih prostora od kojih su američki Marathon Oil i austrijski OMV odustali u srpnju ove godine, a sklapanje koncesijskih ugovora za druga polja odgodila nakon izbora.
Projekt istraživanja i eksploatacije ugljikovodika bio je velik projekt, kazao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, ustvrdivši da je za njega postavljeno sistemsko rješenje, ukupni institucionalni okvir te su stečeni znanje i iskustvo.
On je, kaže Vrdoljak, aktualizirao temu resursa koje imamo na jako transparentan način, pa je tako po prvi put napravljena studija utjecaja na okoliš Jadrana i kopna.
“Pristup nam je od samog početka podrazumijevao dugoročno održiva rješenja i odgovorno upravljanje našim resursima. Zbog toga je potpuno neozbiljno i iluzorno očekivati da ćemo kao ozbiljna Vlada donijeti odluke na zadnjoj sjednici”, rekao je Vrdoljak.
Dodao je da “nakon dobivenog drugog povjerenja naših građana”, Vlada nastavlja s projektom.
Vrdoljak tvrdi da investitori razumiju takav pristup, ne žele biti dio pretkampanjskih tema te su spremni pričekati nekoliko mjeseci.
Predsjednik Vlade Zoran Milanović je na to istaknuo kako je “posao odrađen praktički sto posto i nakon izbora se ide dalje”.
U siječnju ove godine Vlada je izdala dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na deset istražnih prostora na Jadranu, a dobilo ih je pet kompanija – Marathon Oil, OMV, Eni, Medoilgas i Ina. No, krajem srpnja konzorcij Marathon Oil i OMV je odustao od potpisivanja ugovora za svojih sedam istražnih prostora zbog neriješenog pitanja granice s Crnom Gorom.
Uz ostalo, na sjednici Vlade je bilo i riječi o korištenju EU fondova u 2014. godini, a prema riječima potpredsjednika Vlade i ministra regionalnog razvoja i fondova EU Branka Grčića, na kraju prošle godine je razlika između uplaćenog i isplaćenog iz EU fondova bila gotovo 200 milijuna eura.
Također, dodao je, trenutno su otvoreni natječaji za radove u sklopu EU projekata vrijedni oko 4 milijarde kuna, a do kraja godine taj će iznos narasti na 8 milijardi kuna.
Samo u prvoj polovici ove godine iz državnog je proračuna za sufinanciranje EU projekta isplaćeno 3 milijarde kuna, što je za 700 milijuna kuna više nego u cijeloj prošloj godini, a to se vidi i na podacima o rastu investicija u ovoj godini, istaknuo je Grčić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
