Na 20. sjednici Hrvatskoga sabora, 21. rujna 2015.g. prigodom rasprave koja je trajala od 18,43 do 19,40 sati, punih 57 minuta, provedene je rasprava o Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o hrvatskom državljanstvu, s konačnim prijedlogom Zakona, po hitnom postupku. U Sabornici je bilo nazočno svega desetak zastupnika. Prijedlog je podnio zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi, a u raspravi je sudjelovao i Milorad Pupovac.
Pozivajući se na administrativne pogreške državnih tijela, Kajtazi je ustvrdio, kako su greške nastajale prije 24 godine kod matičara i to su svi znali. O kakvim se to greškama radi? O kojem broju ljudi se radi? Gdje se ti ljudi nalaze? Koji su to ljudi i koliko ih je kojima je RH navodno oduzela domovnice? Za koliko će se zbog ove odluke u budućnosti povećati broj hrvatskih državljana? Hoće li to biti novi birači-duhovi ili primatelji socijalne pomoći?
Kajtazi nije znao odgovoriti niti na jedno postavljeno pitanje. Točan broj ne možemo ustanoviti, rekao je Kajtazi. Greške su nastajale još prije 24 godine kod matičara i to su svi znali. Greška je prije toga nastala kod određenih matičara u bivšim republikama Jugoslavije od 1945. do 1978. Bio je pogrešnih upisa matičara od 1978. do 1991. a od 1991., do danas greške su nastajale na neki treći način. Neke se republike bivše Jugoslavije vodila državljanstva, a neke nisu vodile državljanstva.
Zatim je Milorad Pupovac ustvrdio kako te podatke MUP krije i ne želi ih otkriti.
Peđa Grbin je izjavio: “Za vrijeme Jugoslavije smo imali državljanstva u svakoj bivšoj republici, gdje se matične knjige nisu uredno vodile. Ustvrdio je da ranije republičko državljanstvo, koje je služilo kao pravna osnova za stjecanje hrvatskog državljanstva, nije imalo nikakvo značenje, s obzirom na važnost koju je tada imalo savezno državljanstvo, i da to za njega ima dublje značenje.
Kronologija postupka izmjena Zakona
Odlukom od 10. rujna 2015. Vlada RH podržava Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu, s konačnim prijedlogom Zakona, koji je podnio zastupnik Veljko Kajtazi.
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 90. sjednici održanoj 15. i 16. rujna 2015., pod presjedanjem Peđe Grbina, jednoglasno (7 glasova „ZA“), podupire donošenje ovoga Zakona.
Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je na 72. sjednici, održanoj 17. rujna 2015. godine, i bez rasprave u potpunosti podržao izmjene Zakona, pod presjedanjem dr.sc. Furia Radina.
Ključna izmjena Zakona odnosi se na sve bivše republike!
U prijedlogu izmjena Zakona u članku 30. Iza stavka 2. Dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
“Hrvatskim državljaninom smatra se i osoba koja je upisana u evidenciju o državljanstvu u periodu od 01. ožujka 1978. do 08. listopada 1991. g., a izdana mu je javna isprava kojom se dokazuje hrvatsko državljanstvo.”
Uz članak 2 dopunjuje se odredba i dijelom, ako je osoba preuzeta iz evidencije o državljanstvu Socijalističke Republike Hrvatske jer je upisan podatak o državljanstvu Socijalističke Republike Hrvatske, ili je upisan podatak o državljanstvu drugog republičkog državljanstva ili podatak o republičkom državljanstvu nije upisan, a ima izdanu javnu ispravu kojom se dokazuje hrvatsko državljanstvo.
Saborski zastupnik Dražen Đurović potvrdio nam je u svojoj izjavi duboko neslaganje s potezom Vlade Zorana Milanovića. “Imaju suglasnost Vlade tako da će to proći. Nitko od 90-ih do danas nije nešto takvo dao i sad su se 2015. sjetili da odjednom priznaju prava ljudima iz tog vremena. Stekao sam dojam da oni zapravo tu žele jednom broju tih ljudi koji niti su bili Hrvati niti imaju veze sa Hrvatskom, a na neki način su se zatekli i rodili u Hrvatskoj i imali držaljanstvo drugih republika, jednostavno omogućiti da dođu i koriste socijalne pogodnosti RH koje nemaju u državama gdje inače žive, a nisu Hrvati. Predlagatelji nisu znali objasniti o koliko osoba se zapravo radi i što oni žele učiniti. Mislim da je očito da je to ova vlada napravila kako bi dobila glasove te skupine.”
Zašto SDP to čini?
Ovim izmjenama Zakona, obveza boravka od pet godina, kao jedan od uvjeta stjecanja državljanstva, postaje od sekundarne važnosti. Također, i obvezno zdravstveno osiguranje, kao i obvezan novčani iznos koji tražitelj državljanstva mora imati da bi osigurao privremeni boravak u RH. Donositi ovakve izmjene Zakona bez ikakvih spoznaja o kolikom će se broju ljudi raditi, neodgovorno je s obzirom na obveze koje će Hrvatska time preuzeti. Pri tom cijena koju će platiti hrvatski porezni obveznici i nacionalni interesi, Vladu RH uopće ne interesiraju.
Podsjetimo, SDP-ov minister Arsen Bauk, javno je priznao da u biračkim popisima ima 400.000 birača-duhova tj. da u Hrvatskoj ima više od 4 milijuna birača iako ima samo 3,5 milijuna punoljetnih osoba. Ovih 400.000 birača-duhova nisu stanovnici Hrvatske, ali po nekoj nejasnoj osnovi ostvaruju i biračka i socijalna prava u Hrvatskoj. Donošenjem ovoga zakona, broj birača-duhova će se još povećati i “podebljati” SDP-ovo biračko tijelo, a sve u jeku migrantske krize, daleko od očiju javnosti i uz raspravu kojoj je nazočilo svega desetak zastupnika.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
