Milanović pohvalio sam sebe: Reputacija u vrijeme naše Vlade nije bila loša

Oporbeni klubovi u Hrvatskom saboru kritizirali su u utorak prijedlog ovogodišnjega državnog proračuna, a nakon duljeg izbivanja u raspravi je sudjelovao i predsjednik SDP-a Zoran Milanović, koji je Vladu prozvao da je od samog početka fokusirana isključivo na rješavanje međusobnih nesuglasica.

“Vlada još nije kadrovski ekipirana, ona nije potpuna i dajte konačno počnite nešto raditi”, poručio je Milanović u ime Kluba SDP-a.

Ustvrdio je da je Vlada naslijedila pet uzastopnih kvartala gospodarskog rasta i primarni suficit u proračunu, a uvjeren je da posljednji pad kreditnog rejtinga Hrvatske nije rezultat rada Vlade, nego političkog dojma i reputacije. “Čuvajte tu reputaciju, ona za vrijeme naše vlade nije bila loša. Ne mogu reći da je bila sjajna, ali nije bila loša, nemojmo se kompromitirati”, kazao je Milanović.

Vladajućima je poručio da bi trebali “smanjiti koreografiju”. “Oko nekih stvari se nećemo nikada složiti kad je ideologija u pitanju. Naprosto se nećemo složiti jer smo prestari i dvije generacije su prošle, ali ‘ajmo se složiti oko toga šta je za Hrvatsku štetno”, pozvao je Milanović.

Vladi zamjera i što je govorila o mogućnosti da bi Europska komisija Hrvatskoj mogla uvesti korektivne mjere iz procedure prekomjernog deficita. “Plašimo ljude, tjeramo investitore. Nemojte to raditi”, poručio je Milanović, spočitnuvši vladajućima da Europsku komisiju doživljavaju kao Kongregaciju za nauk vjere.

Naglasio je da je Vlada u teškom položaju jer na raspolaganju ima vrlo ograničene instrumente za kreiranje potražnje, a uvjeren je da o tiskanju novca i poticanju kreditne ekspanzije Hrvatska ne bi trebala razmišljati.

Zaključio je kako je jedini preostali instrument povlačenje iz fondova EU, no Vladina očekivanja 8 milijardi kuna više novca iz tih fondova smatra nerealnima.

Njegovo je izlaganje izazvalo niz replika iz klupa vladajućih, a Branko Bačić (HDZ) Milanovića je podsjetio da je Sabor ovih dana raspravljao o povlačenju EU fondova i “utvrdio da do 2023. Hrvatska ima pravo povući 10,7 milijardi, a da je povučeno svega 300 milijuna eura u protekle dvije godine”.

Ustvrdio je da je Milanovićeva vlada doživjela blamažu s projektom željezničke pruge Dugo Selo-Križevci. “Tu ćemo vjerojatno ostati bez 160 milijuna eura”, rekao je Bačić.

Milanović mu je uzvratio pitanjem zašto je premijer Orešković “chief integration officerom” imenovao Jakšu Puljiza, bivšeg zamjenika ministra regionalnog razvoja i EU fondova.

“Osoba koja je jedna od najodgovornijih za neuspjeh o kojem vi govorite, navodni neuspjeh, je dobila najveću poziciju u vašoj Vladi. Pa zašto? Dajte smijenite”, rekao je Milanović.

Bačića je optužio da je s nekadašnjim HDZ-ovim ministrom prometa Božidarom Kalmetom dobivao skupe satove od javnih poduzeća. “Mi provodimo javne nabave i kada javna nabava ne uspije mora se ponoviti. To je to, nije se kralo”, rekao je Milanović.

Njegove riječi Bačić je nazvao uvredom, a Milanovića je podsjetio da je od Erste banke dobio kredit za kakav nije ispunjavao uvjete te ustvrdio da Milanović javnosti do danas nije objasnio “zbog čega je on dobio kredit koji ostali hrvatski građani nisu mogli dobiti”.

“Gospodine Bačiću, moj kredit je s kamatom od šest posto. Ovdje sjede ljudi koji su od državnih institucija u kojima su radili dobivali kredit po kamati od dva posto za rješavanje stambenog pitanja. Kamatu od šest posto plaćam i plaćat ću je jer živim samo od plaće cijeli svoj radni vijek. Ćao”, odgovorio mu je Milanović.

Vesna Pusić (HNS) smatra kako predloženi proračun ne pokazuje namjeru provođenja najavljenih reformi, a Vladi zamjera nedostatak ambicioznosti.

“Projekcije su manje nego što je postojeće stanje pa se tako očekuje da će industrija rasti sporije nego sad, izvoz isto, da će se nezaposlenost smanjiti za jedan promil u odnosu na kraj 2015, a u projekciji za 2018. planira se da će uvoz rasti po većoj stopi od izvoza”, rekla je.

Posebno joj smetaju planirani rezovi u resoru znanosti i sporta, a iako je Vlada odustala od smanjenja subvencija za prijevoz učenika, Pusić upozorava da je manje novca namijenjeno za udžbenike i financiranje domaćih znanstvenih časopisa te da se davanja za usavršavanje znanstvenih novaka smanjuju za čak 80 posto.

“Ovaj mandat trebao je biti mandat obrazovanja kao gospodarske strategije. Po ovome što se vidi, ta namjera ne postoji. Ako ste vratili novac za prijevoz učenika, plediramo da vratite novac za znanstvene novake, jer su ti mladi ljudi budućnost obrazovanja i znanja u Hrvatskoj”, poručila je Pusić.

U Saboru je nastavljena rasprava po klubovima, a prijavljeno je ukupno 12 klubova i više od 60 zastupnika.