U terorističkim napadima u Bruxellesu smrtno su stradale 34 osobe, a više od 170 je ranjenih. Teroristički napad u Bruxellesu napad je na EU, rekao je francuski predsjednik Hollande. U Otvorenom urednika i voditelja Domagoja Novokmeta o ovoj temi gostovali su Mladen Pemper, voditelj Službe terorizma u Ravnateljstvu policije, dr. sc. Marinko Ogorec, Visoka škola međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld, prof. dr. sc. Anđelko Milardović, voditelj Instituta za europske i globalizacijske studije i Tomislav Krasnec, novinar Večernjeg lista.
“Trenutno stanje od opasnosti od terorizma u Hrvatskoj je stabilno, razina sigurnosti podignuta je na 3.stupanj radi prevencije”, rekao je Mladen Pemper. “Hrvatska policija izmjenjuje informacije s Interpolom i Europolom. Crvenog alarma u Hrvatskoj u posljednje vrijeme nije bilo. Naši građani ne trebaju strahovati”, siguran je Pemper.
Profesor Marinko Ogorec kaže da takvu vrstu terorističkog napada koji se jutros zbio u Bruxellesu je teško prevenirati. Najveću ulogu u prevenciji imaju obavještajne službe, ali apsolutne zaštite definitivno nema. Novinar Tomislav Krasnec složio se da je ovo vrsta terorizma koji je teško spriječiti, a da je najvažnija suradnja obavještajnih službi između država.
Vezano za ideju o obavještajnoj službi na razini Europske unije, Ogorec kaže da je definitivno potrebna veća koordinacija i rješavanje problema nepovjerenja među obavještajnim službama različitih država.
“Ovo je bio napad na simbole”, siguran je Anđelko Milardović, tj. napad na Europsku uniju. “EU funkcionira kao švicarski sir, tj. puna je rupa, što možemo vidjeti po vremenu koje joj je bilo potrebno za konsolidaciju u pogledu migracijske krize”, ocijenio je Milardović te dodao: “Prije dvadesetak dana Europska unija kapitulirala je pred Velikom Britanijom koja je tražila poseban status. To ne pomaže koheziji EU, već daljnjem fragmentiranju, tj. rastapanju po modelu posebnosti”.
Krasnec kaže da Europska unija ionako nikad nije kapacitirana da bude super država. Spomenuo je novi fenomen unutar EU – pojam stranih boraca, tj. državljana EU koji su radikalizirani ondje gdje su se trebali integrirani, odlazili su u Siriju gdje su se borili na strani džihadista te se potom neprimjetno vraćali natrag u Europu.
“U Belgiji postoje hermetički zatvorene zajednice imigranata koji nikad nisu osjećali da je Belgija njihova država i nemaju povjerenja u institucije – zato što integracija nije uspjela. Ono što je potrebno je deradikalizacija”, smatra Krasnec.
“Migrantska ruta destabilizira prostor, kratkoročno jer neke terorističke strukture mogu neprimjetno stići, a dugoročno zbog problema integracije. Za neuspješnu integraciju kriva je i sama Europa”, smatra Ogorec, a umjesto nje na kraju je nastala getoizacija – primjerice Turci u Njemačkoj.
Milardović kaže da je postojala radna, ali ne i ljudska integracija.
“Na kraju je najveća žrtva Europa koja će platiti zbog svojeg konceptualnog vrludanja”, uvjeren je Milardović. U odnosu na izbjegličku krizu, gospodar EU je Turska koja drži ključeve i može diktirati. Dugoročne posljedice za Europu Milardović naziva katastrofalnima jer će doći, predviđa, do sužavanja sloboda te povećanja kontrole i nadzora nad građanima. Ogorec kaže da su mnogi ljudi spremni dobrovoljno odreći se nekih ljudskih prava samo da bi bili sigurniji. Ogorec se boji da je teroristički napad u Bruxellesu samo početak, a s njim se složio i Milardović.
