Ministarstvo socijalne politike i mladih želi izraditi novi Obiteljski zakon pa su na stranicama ministarstva objavljene teze za njegovu izradu. Otvorena je i javna rasprava. Novi prijedlog zakona donosi brojne promjene, koje su u HRT-ovoj Temi dana komentirale koordinatorica radne skupine za izradu teza Ljubica Matijević Vrsaljko i prvobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić.
Ljubica Matijević Vrsaljko, na optužbe kritičara da će novi zakon biti konzervativan, odgovara da će biti – “ako je konzervativno vraćanje zajedničke roditeljske skrbi koja je ukinuta, povećanje privremenog uzdržavanja, omogućavanje predbračnog savjetovanja o temama pravnih posljedica zasnivanja braka, roditeljske skrbi, to ostaje kao jedna socijalna usluga koja se nudi besplatno. Konzervativno je to što će se uravnotežiti definicija vanbračne zajednice – onaj koji živi 2 godine i 11 mjeseci nije u vanbračnoj zajednici, a onaj koji živi tri godine taj je”, rekla je Matijević Vrsaljko.
Ivana Milas Klarić izjavila je da svaka vlast može donijeti zakon kako hoće. “Ali nije profesionalno pozivati se na odluku Ustavnog suda o suspenziji Obiteljskog zakona iz 2014. Ustavni sud nema ovlasti suspendirati cijeli zakon bez ocjene ustavnosti odredaba zakona što je propustio učiniti. To je nedopustivo. Ovaj zakon je konzervativan, ali to me manje brine. Problem je što u nekim segmentima idemo stoljećima idemo unazad u zaštiti djece i osoba s invaliditetom”, istaknula je pravobraniteljica.
Govoreći o prebračnom savjetovanju Vrsaljko je rekla da su objavljene teze, a sad je na građanima da svojim primjedbama pomognu radnoj skupini da donese najbolje odluke. Istaknula je da ni jedna vlada do sada o ovom zakonu nije vodila javnu raspravu. “Predbračno savjetovanje ostaje opcija da zainteresirani dobiju informacije o temama pravnih posljedica zasnivanja braka o elementarnim obavijestima o imovinskopravnim odnosima u braku. To nisu svjetonadzorska savjetovanja”, istaknula je Vrsaljko.
Pravobraniteljica Milas smatra da je predbračno savjetovanje nepotrebno, iracionalno i sa sumnjivim efektom. “Brak je privatno-pravni odnos u koji nitko nema pravo zadirati. Koketirati s tezama kao o savjetovanju, to je nešto što je nepotrebno i zadiranje u privatnost”, naglasila je Milas.
Vrsaljko je pravobraniteljici zamjerila tvrdnju da Ustavni sud nije imao pravo suspendirati Obiteljski zakon. Izrazila je zahvalnost što joj je pružena mogućnost da kroz emisiju pozove građane na sudjelovanje u javnoj raspravi. Prošla vlast je to zanemarila, naglasila je.
Milas je na to odgovorila kako Vrsaljko namjerno ili iz slabijeg informiranja mješa kruške i jabuke. “Savjetovanje prije braka i savjetovanje u postupku brakorazvoda su posve dvije stvari. Ovo drugo ima zaštitu prava djece, a ovo prvo to nema za cilj. Tendencija ovog zakona je zadiranje u privatnost građana, pokušaj po svaku cijenu spašavanje braka prije negoli zaštita djece”, rekla je Klarić Milas.
“Iz ovog prikaza sam čula da ustavni suci ne znaju raditi svoj posao, da ja koja sam bila prva pravobraniteljica miješam kruške i jabuke, a da građani tu nemaju što reći da je to samo formalnost. To nije točno. Građani će sad imati priliku da umjesto čitaju portale otvore e-savjetovanje i sudjeluju u raspravi.”
Klarić Milas rekla je da javna rasprava otvorena i da će imati primjedbe na teze. Dodala je kako bi radna skupina trebala biti stručna i javnost joj ne bi trebala pomagati. Vrsaljko odgovara – “da su se građani pitali pravovremeno, zakon ne bi pao na Ustavnom sudu. Građane treba pitati, treba kreirati stvarni zakon”.
Ministrica socijalne politike i mladih Bernardica Juretić nije željela komentirati teze rekavši kako nije u radnoj skupini za izradu novog Obiteljskog zakona. Tek kad prođe javna rasprava, znat ćemo što stoji u zakonu, izjavila je ministrica.
Podsjećamo, o Obiteljskom zakonu iz 2014., najavljivanom dvije godine ranije, javna rasprava provedena je u rujnu 2013., kada su profesori obiteljskoga prava s četiriju hrvatskih sveučilišta upozoravali kako do nacrta prijedloga Obiteljskoga zakona nije trebalo ni doći, već je postojeći Obiteljski zakon trebalo poboljšati (u 10 posto sadržaja).
Zakon je SDP-ova saborska većina donijela 6. lipnja 2014., a stupio je na snagu 28. lipnja 2014. Prvi put u hrvatskoj povijesti Ustavni je sud, u rekordnom roku, neustavnim i nezakonitim proglasio odredbe netom donesenog zakona zbog moguće velike štete koje bi primjena Zakona mogla izazvati.
Bez čekanja konačne odluke Ustavnog suda, radna skupina Ministarstva socijalne politike i mladih, koja se sastoji samo od djelatnika Ministarstva (članovi nisu poznati javnosti), u samo 13 dana nakon odluke o suspenziji preuredila je zakon koji ima 306 stranica i 563 članka za novo izglasavanje u Saboru.
Novi Obiteljski zakon donesen je 18. rujna 2015. s 84 glasova “za”, 22 “protiv”, 8 suzdržanih zastupnika, te je stupio na snagu 1. studenog 2015. Novi Zakon pokazao se kao kozmetička promjena Obiteljskog zakona iz 2014.
Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar prilikom donošenja zakona koji je stupio na snagu 1. studenoga rekla da je politički nekorektno slati Obiteljski zakon u proceduru tada i da se tim postupokom ministrica Opačić ruga Ustavnom sudu.
Ustavni sud rekao je svoje
U ime obitelji podnijela je Ustavnu tužbu koja je dovela do toga da je Ustavni sud proglasio da je zakon loš i neusklađen s Ustavom RH. Dali su primjedbe i prijedloge da se briše više od 50 članaka.
Radna skupina, koja se sastoji samo od djelatnika Ministarstva (članovi nisu poznati javnosti), u samo 13 dana nakon odluke Ustavnog suda preuredila je zakon koji ima 306 stranica i 563 članka.
Zanimljivo je i da je u četvrtoj po redu “javnoj” raspravi tadašnja ministrica Opačić odbila 90 posto primjedbi stručne i zainteresirane javnosti. Nisu uvaženi prigovori 76 socijalna radnika.
Nakon toga Radna skupina za analizu i ocjenu dosadašnjih učinaka i iskustava u primjeni Obiteljskog zakona u ponedjeljak je jednoglasno zaključila da treba donijeti novi Obiteljski zakon budući je sadašnji, kako se navodi, napisan teško, nečitko i nerazumljivo.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
