Saborski zastupnik Mosta Marin Miletić, povodom „kriminalizacije“ pjesme Bojna Čavoglave Marka Perkovića Thompsona od strane zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića, pozvao je premijera Andreja Plenkovića da zabrani komunizam u Hrvatskoj. Provjerili smo koje su zemlje u Europskoj uniji zabranile tu ideologiju i njezine simbole.
Miletić i Jonjić o Medakoviću: Pupovac i Prosvjeta namjerno destabiliziraju Hrvatsku?
Miletić je, kako piše na Facebooku, od Plenkovića zatražio da zaustavi „divljanje jugoslavenskih nacionalista i crvenih fašista u Zagrebu“. Jedini način kako se to može zaustaviti jest zabrana komunizma, kaže Mostov zastupnik. Podsjeća da nekoliko dokumenata Europskog vijeća i parlamenta osuđuje komunizam i veličanje tog režima. Spomenuo je Češku koja je tu ideologiju već zabranila.
„Imamo svu pravnu utemeljenost jednom zauvijek riješiti divljanje crvenih fašista u Hrvatskoj. Zabraniti sve simbole komunizma, zlu crvenu petokraku, sve manifestacije, političke stranke i organizacije koje veličaju komunizam“, napisao je Miletić.
> Češka donijela zakon o zabrani promidžbe komunizma: Kršiteljima zatvorske kazne!
Rezolucija Vijeća Europe 1481 osuđuje komunizam
Prije gotovo dvadeset godina, Vijeće Europe donijelo je 2006. „Rezoluciju 1481 – o potrebi međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima“. Ovaj dokument Parlamentarne skupštine Vijeća Europe izričito snažno osuđuje masovna kršenja ljudskih prava počinjena od strane totalitarnih komunističkih režima te navodi primjere kako je komunizam djelovao u društvu. Režim je ubijao bez suda, imao koncentracijske logore, mučio politički nepodobne ljude, onemogućavao slobodu govora, višestranačje i slično.
> Tesa Goldstein tvrdi da u Jugoslaviji nije bilo komunizma; pogledajte što je Mišetić iskopao
Rezolucija Europskog parlamenta osuđuje komunizam
„Rezolucija Europskog parlamenta od 2. travnja 2009. o europskoj savjesti i totalitarizmu“ osuđuje sve totalitarne i autoritarne režime 20. stoljeća, uključujući nacizam, fašizam i komunizam.
Dokument izražava poštovanje prema žrtvama tih režima i priznanje onima koji su se borili protiv tiranije i ugnjetavanja. Parlament naglašava važnost čuvanja povijesnog sjećanja jer pomirenje, ističe se, nije moguće bez istine i pamćenja.
Rezolucija poziva države članice da 23. kolovoza obilježavaju kao Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima. Također potiče otvaranje arhiva bivših totalitarnih država te jačanje obrazovanja o europskoj povijesti i totalitarizmima.
Predlaže se i osnivanje Platforme europske memorije i savjesti radi umrežavanja institucija koje istražuju zločine tih režima. Dokument naglašava da Europa neće biti istinski ujedinjena dok ne postigne zajedničko razumijevanje svoje prošlosti. Rezolucija ima simboličan značaj i za zemlje srednje i istočne Europe, uključujući Hrvatsku, jer potiče suočavanje s naslijeđem diktatura, posebno one koja je najduže trajala – komunističke.
> 7. studenoga 1917. Oktobarska revolucija – početak svih komunističkih revolucija u 20. stoljeću
Češka Deklaracija o komunizmu
Miletić je u svojoj objavi spomenuo Češku. Ta je zemlja 2008., prije Europskog parlamenta, donijela „Prašku deklaraciju o savjesti Europe i o komunizmu“ kojom je pozvala na „europsku osudu i obrazovanje o zločinima komunizma“. Europu se poziva da na jednak način vrednuje i tretira sve totalitarne režime.
Deklaracija ističe da je komunistička ideologija bila odgovorna za masovne zločine protiv čovječnosti i da različito vrednovanje komunističke prošlosti još uvijek dijeli Europu na „zapad” i „istok”.
Naglašava važnost obrazovanja i memorije kako bi buduće generacije bile svjesne povijesnih totalitarnih režima, te poziva na uspostavljanje zajedničkog europskog stava prema tim zločinima, uključujući i priznavanje žrtava. Jedan od konkretnih prijedloga jest da se 23. kolovoza obilježava kao dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih režima. Deklaracija posebno ima simboličku važnost za zemlje Srednje i Istočne Europe, jer potiče priznanje i obraćanje prema iskustvima komunističkih režima kao dijelu zajedničke europske povijesti.
> Komunizam je sam po sebi terorizam
Države EU-a koje su osudile ili zabranile komunizam
U Poljskoj je u kaznenom zakonu uvedena zabrana javnog promicanja, posjedovanja i prikazivanja komunističkih simbola i ideja, a za kršenje zakona predviđena je kazna do tri godine zatvora.
U Mađarskoj su komunistički simboli, poput crvene zvijezde, zabranjeni u javnoj uporabi kao dio politike dekomunizacije.
Litva i Latvija imaju zakone koji reguliraju ili zabranjuju propagandu i javni prikaz simbola komunističkog režima, čime nastoje zaštititi demokratski poredak i suočiti se s totalitarnom prošlošću. U Estoniji, iako ne postoji eksplicitna zabrana komunizma, zakonske odredbe protiv propagande totalitarnih ideologija primjenjuju se i na komunističke simbole i ideje, posebno u javnom prostoru.
Slovačka komunističke stranke može proglasiti kriminalnim organizacijama i zabraniti im korištenje simbola, dok Bugarska od 2016. zakonski zabranjuje upotrebu i prikaz komunističkih simbola te nalaže uklanjanje socijalističkih oznaka iz javnog prostora.
Češka je 2025. uvela izmjene zakona koje kriminaliziraju promicanje komunističke ideologije i pokreta koji ugrožavaju ljudska prava i slobode.
> Bartulica: “Bez istine o zločinima komunizma – nema istinske Europe!”
Slovenija
Sredinom ove godine u Europskom parlamentu izglasan je dokument posvećen sjećanju na žrtve komunizma u Sloveniji, državi koja je zajedno s Hrvatskom bila u istoj komunističkoj državnoj zajednici – Jugoslaviji.
Dokument vezan za slovensko naslijeđe komunizma sadrži zaključke i preporuke u kojima se među ostalim poziva na očuvanje sjećanja na nedužne žrtve komunizma te podsjeća da “mnogi odgovorni za poslijeratne zločine nisu odgovarali za svoje postupke”. Rezolucija potiče Sloveniju da nastavi istraživati grobnice. Potiče se i na podizanje spomenike koje bi bile primjer mlađim generacijama.
Spominje se i poštovanje žrtava svih totalitarnih režima. Ujedno se “poziva na sveobuhvatno ispitivanje arhiva jugoslavenskih tajnih službi, posebno KOS-a i UDBA-e”.
> EP usvojio rezoluciju o žrtvama komunizma u Sloveniji; Sokol: Važno je priznati patnje svih žrtava
Zaključno, u svim ovim zemljama cilj zakonskih regulativa nije potpuno ukidanje ideja komunizma, već sprječavanje javne propagande, zabrana simbola, reguliranje djelovanja političkih stranaka i očuvanje demokratskog ustavnog poretka.
> Thompson o podnesenoj prijavi: ‘Očito kod nekih duh komunizma još živi’
Zapad Europe
Kod zapadnih država EU-a situacija je znatno drugačija nego u srednjoj i istočnoj Europi. Općenito, zapadne članice EU-a nisu imale iskustvo života pod komunističkim režimom, pa su njihove zakonske regulative u vezi komunizma znatno blaže ili gotovo nepostojeće.
U suštini, postoji jasna razlika između zapadnog i istočnoeuropskog pristupa. Dok zemlje koje su pretrpjele komunističke režime često zabranjuju simbole i propagandu, zapadne države više se oslanjaju na opće demokratske zakone protiv ekstremizma i nasilja.
Što je s Hrvatskom?
Hrvatski sabor je još 30. lipnja 2006. donio „Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945.-1990.“. U njoj je navedeno da su totalitarni komunistički režimi bili, bez iznimke, označeni masovnim povredama ljudskih prava.
Također, Sabor je 23. kolovoza proglasio kao Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima — dakle, službeno se obilježava spomen na žrtve totalitarnih režima, među kojima je i komunizam. Međutim, ne postoji zakonska regulativa kojom je izričito zabranjeno isticanje komunističkih simbola ili propagiranje komunizma u cijelosti – kao što je to slučaj u nekim drugim zemljama EU.
> Bartulica: Vrijeme je za Muzej žrtava komunizma u Zagrebu
Kumrovec, Brezovica, Srb, Trnjanski kresovi…
Komunistički simboli slobodno se iskazuju u javnom prostoru, primjerice u Kumrovcu na dan rođenja diktatora Josipa Broza Tita, u šumi Brezovici na Dan antifašističke borbe, što je državni praznik proizašao iz ostavštine totalitarnog jugoslavenskog režima, ili u Srbu gdje Srpsko narodno vijeće obilježava „dan ustanka“, četničko-komunistički pokolj Hrvata ličkog kraja iz 1941. godine.
> 27. srpnja 1941. Srb – činjenice o suradnji četnika, komunista-partizana i Talijana u ustanku
Gradska vlast u Zagrebu (Možemo) veliča komunizam i njegove simbole na Dan antifašističke borbe i oko 8. svibnja kada financira „Trnjanske kresove“ kojima se izražava zahvalnost zločinačkoj partizanskoj vojsci koja je 1945. ušla u Zagreb i uspostavila totalitarnu staljinističku vlast s centrom moći u Beogradu, prije toga pobivši na desetke tisuća ljudi bez suda.
> Antifašistička komponenta Možemo: Trnjanski kresovi kao slika programa stranke
Također, Hrvatska je od rijetkih država bivšeg komunističkog bloka koja nije provela lustraciju. U tu skupinu spadaju još neke države bivše SFRJ s izuzetkom Makedonije i Slovenije, kao i Rumunjska te dio država proizašlih iz bivšeg SSSR-a.
Sve to nam govori da Hrvatska ne prati Europu, pogotovo srednju i istočnu koja je bila pod komunističkom čizmom.
> Jugoslavenska zastava na Trnjanskim kresovima: Tko je odgovoran i kolike su kazne?
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.