Miljenić: Europski prosjek trajanja predmeta oko 272 dana, od ove godine u Hrvatskoj smanjen na oko 420 dana

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić rekao je kako je reorganizacija jedan segment koji će biti preduvjet da sudski predmeti u Hrvatskoj kraće traju, navodeći kako je danas europski prosjek trajanja predmeta oko 272 dana, a od ove godine u Hrvatsoj je smanjen na oko 420 dana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Miljenić smatra da je broj sudaca u Hrvatskoj dovoljan te ne planira nova radna mjesta u sudstvu. „I s postojećim brojem sudaca ovi predmeti se mogu brže riješiti“, rekao je Miljenić.

„Semaforom pravosuđa Europska komisija uspoređuje i rangira pravosuđa zemalja EU, s ciljem poboljšanja učinkovitosti, percepcije i neovisnosti pravosuđa država članica. Kako svaka od članica ima različite prakse, forme i tradicije pravosuđa, potrebna je standardizacija koja će pomoći građanima i gospodarstvu“, rekao je voditelj Predstavništva EK u Hrvatskoj Branko Baričević na javnoj tribini u povodu Drugog izviješća o stanju u pravosuđu u Europskoj uniji.

„Građani su ti koji na kraju procjenjuju pravosuđe. Dakle postoji jedno nezadovoljstvo funkcioniranjem sustava,“ rekao je ministar pravosuđa Orsat Miljenić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Ako gledamo čiste brojke razina učinkovitosti je dobra, a ako gledamo stvarne rezultate, onda imamo puno predmeta koji jako dugo traju i koji se sporo rješavaju,“ rekao je Miljenć i pojasnio „naša strana kao izvršne vlasti je da osiguramo zakonodavni okvir, proračunska sredstva, broj ljudi i sredstva za rad. Na sudbenoj je vlasti da radi brže i bude učinkovitija,pa da građani budu zadovoljniji.“

Da nedostataka u sudstvu ima i ne treba ih kriti smatra i predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin, no dodaje da su nedostatci na dvije strane i na izvršnoj vlasti, koja treba osigurati određene uvjete i na svakom pojedinom sudcu koji treba raditi najbolje što može.

Godišnje se riješi broj predmeta koji odgovara broju primljenih predmeta, od oko 1 650 000 predmeta, rekao je Hrvatin te stoga nitko ne može reći da se nije radilo smatra Hrvatin.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Problem su nam oni predmeti koji predugo traju, a od od 2005. godine pratimo broj i postotke riješenih starih predmeta. Kad riješimo te stare predmete, ono što bude došlo te godine rješavat će se“, rekao je Hrvatin.

Hrvatin je pojasnio da se svi podaci iz izviješća EK moraju aktivno čitati. Tako je Hrvatska po broju primljenih i riješenih predmeta među prvima u Europi s riješenih preko 100 posto predmeta koje brojčano primimo. Dok po dužini trajanja nekih postupaka, koji onda multicipliraju i druge prosjeke trajanja, nismo dobri, rekao je Hrvatin.

Drugo izviješće o stanju pravosuđa u EU pokazuje nam gdje stojima u europskom pravosuđu i pomaže ekonomiji ukazujući na efikasnost i kvalitetu pravosuđa u pojedinim zemljama članicama, rekla je veleposlanica Republike Austrije u Hrvatskoj Andrea Ikić – Boehm. Austrija je već iskoristila svoje djelotvorno pravosuđe, čija je djelotvornost ključna za austrijsku ekonomiju i sigurnost investitora u toj državi, smatra Ikić – Boehm.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Austrija značajan investitor u Hrvatskoj s 26 posto od ukupnih investicija u Hrvatsku i 7 milijarda eura koje je od 1993.godine uložila u Hrvatsku, rekla je Ikić – Boehm i pojasnila u kojim je sve segmentima investitorima važna stabilnost pravosuđa. Investitorima je važna pravna sigunost, trajanje predmeta, netoleriranje korupcije, javni pristup natječajima, postojanost legalnog okvira i jasnoća zakona, rekla je Ikić – Boehm.

Zastupnik u Hrvatskom saboru te predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Peđa Grbin smatra da je ovo izvješće EK lošije u usporedbi s izvješćem komisije o korupciji, koje je davalo opisne primjedbe i konkretne mjere. Grbin kaže da hrvatsko pravosuđe kreće na bolje i napreduju iako ne dovoljno brzo, no definitivno nije najgore u Europi, kako se iz ovog izvješća moglo vidjeti u nekim medijima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.