Miljenićevo Povjerenstvo za Agrokor prestaje s radom, oporba se buni

Pet članova saborskog Istražnog povjerenstva za Agrokor iz vladajuće koalicije u srijedu je dalo pisanu izjavu kako je pravomoćnošću rješenja o provedbi istrage to povjerenstvo prestalo s radom, budući da su za to ispunjene pretpostavke propisane Zakonom o istražnim povjerenstvima.

“Pravomoćnošću rješenja o provođenju istrage, Istražno povjerenstvo za Agrokor ex lege je prestalo s radom budući da su za to ispunjene pretpostavke propisane zakonom”, stoji u izjavi koju su potpisali članovi povjerenstva Milijan Brkić. Ante Babić, Marija Jelkovac, Josip Borić i Stjepan Čuraj, koja je podijeljena novinarima u Hrvatskom saboru.

Članovi povjerenstva navode kako članak 4. stavak 2. Zakona o istražnim povjerenstvima propisuje da će istražno povjerenstvo, ukoliko je pokrenut sudbeni postupak o nekom od pitanja za čije istraživanje je prethodno osnovano istražno povjerenstvo, odmah prestaje s radom.

“Sudac istrage Županijskog suda u Zagrebu je dana 20. studenog 2017. odbio žalbe protiv rješenja o provođenju istrage Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu u kaznenom predmetu protiv Ivice Todorića i dr., čime je rješenje o provođenju istrage protiv Ivice Todorića i dr. istog dana postalo pravomoćno”, navodi se u pisanoj izjavi.

“Također napominjemo da je u vrijeme donošenja Zakona o istražnim povjerenstvima provođenje istrage bilo u nadležnosti suda, dok je danas u nadležnosti državnog odvjetnika. No, i u ovom stadiju postupka osigurano je sudjelovanje suda i sudska kontrola istražnih funkcija državnog odvjetnika, između ostalog i kroz odlučivanje suda o žalbi protiv rješenja državnog odvjetništva o provođenju istrage”, stoji u izjavi.

Osim toga, članak 17. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku propisuje da kazneni postupak započinje, između ostalog, pravomoćnošću rješenja o provođenju istrage, navode članovi povjerenstva iz vladajuće koalicije.

Članovi Istražnog povjerenstva za Agrokor iz oporbenih redova traže pak da povjerenstvo nastavi s radom, tvrdeći da je povjerenstvo osnovao Sabor, pa samo Sabor može zaustaviti njegov rad.

Saborska većina: Povjerenstvo treba prestati s radom, jer je istraga postala pravomoćna

Pozivajući se na Zakon o istražnim povjerenstvima, klubovi saborske većine u srijedu su ponovili da povjerenstvo za Agrokor treba prestati s radom, jer je istraga protiv Ivice Todorića postala pravomoćna.

HDZ-ov Branko Bačić osvrnuo se prozivku SDP-ova Davora Bernardića o HBOR-ovu kreditu Agrokoru iz 2016. i poručio mu da selektivno pamćenje kao malo gdje drugdje stanuje u SDP-u.

Taj zaborav posebno je uočljiv kad se raspravlja o radu Vlade u mandatu 2012.- 2015., dakle u mandatu Zorana Milanovića, poručio je Bačić šefu SDP-a koji je nakon stanke problematizirao HBOR-ov kredit dan Jamnici, Ledu, Zvijezdi i PIK-u Vrbovec.

Taj je kredit, tvrdi Bačić, dan s istom kreditnom ocjenom kojojm je unutar HBOR-a ocjenjivan status i kreditni potencijal Agrokrokora u vrijeme Milanovićeve Vlade, kad je HBOR odobrio kredite u iznosu od 365 milijuna kuna.

“Ako vam je sporan taj kredit iz 2016., onda su na isti način sporni i oni dani od 2012. do 2015. godine”, rekao je šef Kluba HDZ-a.

Podsjetio je da je u mandatu Milanovićeve Vlade “eksplodirao dug Agrokora”, da se koncern zadužio kod Sberbanke za milijardu eura, da su neki ministri čestitali Todoriću na najboljoj akviziciji.

HNS nema ništa protiv da bilo tko dođe pred istražno povjerenstvo, da se otkriva bilo što o nastanku Agrokora, no ima ako se ne držimo zakona, rekao je Stjepan Čuraj, pozivajući se na članak 4. Zakona o istražnim povjerenstvima, koji kaže da će povjerenstvo odmah prestati s radom ako je pokrenut sudbeni postupak.

Nezavisni Željko Glasnović ustvrdio je kako se na istražnom povjerenstvu “redaju svjedoci – kumrovački đaci, članovi Partije, pripadnici OZNE” i svi imaju selektivnu amneziju, pa je, možda, trebalo dovesti detektor za laž da se vidi tko govori istinu, a tko ne. “To je samo dimna zavjesa koja prikriva genezu privatizacije”, ustvrdio je Glasnović za povjerenstvo za Agrokor.

Oporbeni IDS drži pak da povjerenstvo treba nastaviti svoj rad, Ono istražuje činjenice koje nisu u koliziji s istragom DORH-a, građani trebaju znati istinu o nastanku i funkcioniranju koncerna, poručio je Tulio Demetlika.

Miljenić: Nedolazak na sjednicu povjerenstva nezapamćen događaj

SDP-ov zastupnik i predsjednik istražnog povjerenstva za Agrokor Orast Miljenić rekao je u srijedu nakon još jedne saborske stranke kako je “nepoznat netko” naložio saborskim stručnim službama da ne dolaze na sjednicu povjerenstva i obavijeste svjedoke da ne moraju doći, te poručio da je to nezapamćen događaj.

Postoje dvojbe oko tumačenje zakona, prestaje li povjerenstvo ex lege raditi ili ne, dvojbe dopuštam, no danas smo došli u situaciju da nepoznat netko nalaže stručnim službama da bez ikakve odluke, ne samo da ne dolaze na sjednicu povjerenstva, nego nazovu svjedoke i obavijeste ih da ne moraju doći, kazao je Miljenić.

“Bez ikakve ovlasti netko je prekršio zaključak i odluku Sabora”, ustvrdio je Miljenić tumačeći kako se, ako je većina mislila da povjerenstvo ex lege prestaje s radom, to moralo konstatirati.

Dogodila se potpuna uzurpacija ovlasti Sabora, to je nezapamćeno, nedopustivo, to je nasilje ne samo nad opozicijom, nego i nad građanima, kaže Miljenić.

HDZ-ov Branko Bačić uzvraća kako je činjenicu da povjerenstvo po sili zakona prestaje s radom konstatirala većina članova istražnog povjerenstva i o tome obavijestila tajnika Sabora, koji je pitao predsjednika Sabora kako trebaju postupati stručne službe.

Predsjednik Sabora rekao im je “izvolite provoditi zakon” i tajnik im je jedino mogao reći da ne trebaju do daljnjega sudjelovati u radu povjerenstva, rekao je Bačić.

Šef HDZ-ova Kluba zastupnika naglasio je pritom da istražno povjerenstvo nije ukinuto, nego po zakonu prestaje s radom.

Oporba: Prestanak rada povjerenstva je udar na ustavno-pravni poredakPredsjednik saborskog istražnog povjerenstva za Agrokor Orsat Miljenić (SDP) u srijedu je, nakon što su članovi vladajuće većine potpisima ustvrdili da to tijelo prestaje s radom, ocijenio kako je riječ o dosad nezabilježenoj uzurpaciji vlasti u Saboru, dok je njegov stranački kolega Gordan Maras rekao da se radi o udaru na ustavno-pravni poredak.

Riječ je o kršenju Ustava, poručio je Miljenić, pojasnivši da je netko na nepoznat način i na svoju ruku dao nalog stručnim službama da se ne pojavljuju na sjednici i obavijeste svjedoke da ne dolaze.

Nasilje nad hrvatskim građanima

“To je kršenje Ustava i zakona za koje se u ovom Saboru mora provesti rasprava, to je veća priča od povjerenstva i jedna od najgorih stvari koja se mogla dogoditi”, kazao je Miljenić ocijenivši kako se na neprihvatljiv načinu izigravaju odluke Sabora.

Miljenić inzistira da je Sabor morao donijeti formalnu odluku o prestanku rada povjerenstva jer ga je Sabor i osnovao. “Čak i kad bi se prihvatilo tumačenje kolega iz HDZ-a i HNS-a da su nastupile zakonske pretpostavke da povjerenstvo više ne može raditi, što je suprotno intenciji zakona, jasno je da tek sada povjerenstvo mora raditi”, poručio je.

“Ovo je obično nasilje, ne nad nama kao manjinom u Saboru, nego nad hrvatskim građanima. Oni su imali pravo vidjeti tko je iz politike bio u sprezi s Agrokorom, a vladajući su odlučili uskratiti priliku građanima da otkriju istinu. Trebali su izbjeći nasilje, donijeti odgovarajuću odluku i onda bi sve bilo po zakonu i ne bi se rušila pravna država. Ovo je jedan od najsramotnijih dana kojima svjedočimo u Saboru”, kritizirao je vladajuće Miljenić.

I za Ivana Lovrinovića (Promijenimo Hrvatsku) riječ je o nasilju nad pravnom državom i procedurom. “Dobili smo papir koji su potpisali zastupnici, a ne odluku Sabora. Nikako ne pristajem na ovo jer su to opasni znaci totalitarizma i isključivanja”, rekao je.

Očekivao sam da će se povući jer je od prvog dana bilo jasno da ne žele istražno povjerenstvo, ali ne na ovakav način, kaže Lovrinović koji smatra kako je došao nalog iz “duboke države” da se povjerenstvo mora zaustaviti.

HDZ ne poštuje Ustav i zakone

Za Nikolu Grmoju (Most) potez većine je dosad neviđeni način gušenja istine, ali ništa ga više ne može iznenaditi od HDZ-a. Smatra da je HDZ odlučio iskoristiti to što je istraga protiv Ivice Todorića postala pravomoćna jer su zadnja svjedočenja dokazala da bi povjerenstvo u šest mjeseci rada puno toga otkrilo.

“Boje se dići ruku za gašenje istražnog povjerenstva jer bi svi pamtili scenu tko je digao ruku protiv otkrivanja istine o Agrokoru”, istaknuo je Grmoja.

Gordan Maras (SDP) ustvrdio je kako se radi o “udaru na ustavno-pravni poredak Hrvatske”. “HDZ dokazuje da ne poštuje Ustav i zakone da bi sakrio svoju umiješanost u koruptivne i nezakonite radnje povezane s Agrokorom. To građani moraju znati jer je HDZ spreman učiniti sve da sačuva vlast”, rekao je Maras.

Predložio je da se podnese kaznena prijava protiv nepoznate osobe koja je svjedocima rekla da ne dolaze na sjednicu povjerenstva jer je time prekršen Zakon o istražnim povjerenstvima i najavio da će o tome govoriti u sabornici gdje se raspravlja o proračunu za iduću godinu.

Miljenić je pojasnio da njihove kritike nisu usmjerene prema saborskim službenicima koji su samo postupali po nalogu nadređenih nego je riječ o političkoj odgovornosti onih koji vode Sabor.

To je pitanje za predsjednika Sabora jer ili mu ljudi u Saboru rade iza leđa, a on to ne zna ili je on dao te naloge, kaže Miljenić.

Nepoštivanje bilo kakve procedure

Kao predsjednik povjerenstva nije dobio pravomoćno rješenje o istrazi, pa mu nije jasno na temelju čega su vladajući potpisali izjavu o prestanku rada i kako je danas netko mogao opozvati svjedoke i službe.

“To dokazuje potpuno nepoštivanje bilo kakve procedure jer nigdje nema nikakve formalne odluke. Ako će se svaka odluka koju Sabor donese tumačiti kako tko hoće, onda je nastupilo bezakonje u zemlji. Ovo je katastrofalna poruka”, ističe Miljenić.

“Čak i kad bi većina bila u pravu, nemoguće je da o tome donosi odluku netko u Saboru ili članovi povjerenstva pojedinačno. Osnovani smo odlukom Sabora i samo Sabor može prekinuti rad, te odlučiti što s dokumentacijom i rokovima”, tvrdi.

Miljenić je također podsjetio kako je glavni državni odvjetnik dva puta kazao da rad povjerenstva ne utječe na istragu.

O budućnosti povjerenstva i daljnjim potezima oporbe, najavili su, odlučit će se na razini oporbenih klubova, a zatražit će i raspravu na Predsjedništvu Sabora.

Podsjetimo, povjerenstvom predsjeda “bivši ministar iz Milanovićeve Kukuriku-vlade, Orsat Miljenić, zapamćen po predlaganju zakona “lex Perković”, kojim se htio staviti izvan hrvatskog i europskog pravnog sustava što predstavlja “udžbenički primjer višestrukog sukoba interesa”, kako je upozorio Zlatko Hasanbegović, saborski zastupnik stranke Neovisni za Hrvatsku.

Za vrijeme Miljenićeva mandata kada je bio na čelu Ministarstva pravosuđa 2013. došlo je do spornog zakona, nazvanog “Lex Perković”, zbog kojeg je Hrvatska dovedena na rub sankcija. U nijednoj pravnoj zemlji nakon takvog poteza osoba ne bi mogla biti na nekoj važnoj poziciji.

“Potez Hrvatske znači da se nekoliko kriminalaca osumnjičenih za ubojstvo hrvatskih emigranata u drugoj europskoj zemlji tijekom komunističkog režima može i dalje skrivati iza hrvatskih granica i zbog toga će potpredsjednica Reading upoznati cijelu Komisiju s tim pitanjem idućeg tjedna i predložit će akcije u skladu s Člankom 39 hrvatskog pristupnog ugovora kao što je već naznačila u pismu hrvatskom ministru pravosuđa”, rekla je tada glasnogovornica Europske Komisije Mina Andreeva kada ni nakon isteka roka Europska komisija nije primila odgovor hrvatskog Ministarstva pravosuđa vezano za Zakon o europskom uhidbenom nalogu (EUN) te je najavila da će Komisija zbog toga poduzeti mjere protiv Hrvatske.

> Što je europski uhidbeni nalog – Kako ga je SDP-ova vlast uz Bajića i ‘lex Perković’ pokušala izigrati?

Na tu izjavu reagirao je Miljenićev stranački kolega i predsjednik Vlade Zoran Milanović oštro osuđujući izjavu glasnogovornice Andreeve rekavši da je netočna, neargumentirana te da se na taj način ne razgovara niti s neprijateljem.

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić i nakon toga u Dnevniku Nove TV ustvrdio je da “lex Perković” ne postoji, da pokretanje postupka protiv Hrvatske od Europske komisije nije ništa neobično te da se nada što skorijim promjenama Ustava, kojima bi se ukinula zastara u slučajevima politički motiviranih zločina.

Međutim, prijetnje iz Bruxellesa su se ostvarile i EK pokrenula je proceduru iz članka 39 protiv Hrvatske.

Sankcije protiv Hrvatske, zbog nepoštivanja propisa o Europskom uhidbenom nalogu, službeno su pokrenute i ostvarile su se smrzavanjem novca iz proračuna Europske unije koji je bio predviđen za pripremanje ulaska Hrvatske u Schengensku zonu.

Krajem rujna 2013. Hrvatska je postigla dogovor s Europskom komisijom, prema kojem bi promijenjeni zakon o primjeni europskog uhidbenog naloga stupio na snagu najkasnije 1. siječnja 2014., što je omogućilo prekid postupka za uvođenje sankcija Hrvatskoj zbog kršenja europske pravne stečevine, a Hrvatski je sabor mjesec dana kasnije s 83 glasa za, 28 protiv i osam suzdržanih, na prijedlog Vlade izmijenio Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s EU-om, tzv. ‘Lex Perković’.

Donošenje tzv. “Lex Perković” 2013. nanio je veliku štetu Hrvatskoj, ali i SDP-u, a jedan od gorljivih zagovornika spornog zakona bio je Osat Miljenić, tadašnji ministar pravosuđa.