Ministar Aladrović o ’67 je previše’, napisima medija, budućim planovima…

Zagreb, 18.07.2019. - Dolazak novih ministara u Banske dvore na sastanak s premijerom Plenkovićem. Na fotografiji Josip Aladrović. foto HINA/ Edvard ŠUŠAK/ es

Novi ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladroviću razgovoru za Mediaservis komentirao je četvrti krug porezne reforme i referendumsku inicijativu ’67 je previše’. Iznio je planove za nastavak dijaloga sa sindikatima, kao i planove do kraja mandata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Premijer Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić predstavit će četvrti krug porezne refome, u kojem je i mjera ukidanje poreza na dohodak za mlade do 25., i umanjivanje za 50 posto za radnike od 25. do 31. godine života. Aladrović smatra da će mjere polučiti rezultat.

“Možemo imati povjerenja u ministra Zdravka Marića koji je do sada pokazao kroz porezne reforme da je s vrlo kvalitetnim mjerama polučio rezultat. Što se tiče ove konkretne mjere, smatram da će polučiti rezultat jer ona nije mjera samo porezne politke, nego je i demografska mjera. Imamo određeni odljev mladih ljudi iz Hrvatske i ovo je mjera koja će omogućiti da njima rastu plaće”, kazao je novi ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović u intervjuu za Mediaservis.

Istaknuo je da će sigurno i ove mjere, kao što je bio slučaj i ranije, imati dijelom pozitivne, a dijelom negativne ocjene u javnosti. No uvjerava da će one imati značajan porezni, društveni i financijski efekt na mlade ljude i na gospodarstvo zemlje. Gorući problem s kojim se odmah susreo preuzimanjem ministarske funkcije jest mirovinska reforma, odnosno otpor reformi. I dalje poziva na dijalog sindikate, to jest predstavnike inicijative 67 je previše, kojima će službeni poziv uputiti sljedeći tjedan. No, oni su jasno rekli – za dijalog je prekasno, sve osim referenduma bi omalovažilo gotovo 750 tisuća građana koji su dali svoj potpis.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Hoće li se referendum dogoditi to ovisi o Ministarstvu uprave koje je zaduženo za brojanje potpisa. Nakon toga potpisi se vraćaju u Vladu, odnosno u Sabor i Sabor odlučuje hoće li raspisati referendum ili tražiti ocjenu ustavnosti pitanja. Ako Sabor raspiše referendum, referendum će se održati.”

Naglašava da veliki broj prikupljenih potpisa za refendum ipak obvezuje. U nastojanju da obnovi Gospodarsko-socijalno vijeće ističe da neće samo mirovinska reforma biti tema.

“Vrlo jasno sam iskomunicirao da želimo socijalni dijalog, da želimo razgovarati sa svim ključnim partnerima u području rada i mirovinskog sustava. U socijalnom dijalogu želim o otvoriti sve teme koje se tiču resora, tu mislim i na minimalnu plaću, na osnovicu državnim i javnim službenicima, možemo razgovarati o kvotama za uvoz radne snage.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

‘Napisi medija i radnika HZMO-a bili su izrazito maliciozni’

Dok je bio na čelu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Aladrović je ‘zaradio’ kaznene prijave dijela radnika zavoda i Živog zida i to za malverzacije, pogodovanja, primanje i davanje mita. USKOK je prijavu odbacio jer izvidima nisu došli do nikakvih dokaza. Tvrdi da je HMZO veliki sustav i da nisu svima interesi ispravni, korektni i društveno prihvatljivi.

“Postojala je očito određena skupina djelatnika ili onih koji nisu imali dovoljno posla u svom svakodnevnom radu pa su se, između ostaloga, bavili i ovakvim djelima. Želim naglasiti da sam taj posao obavljao časno, korektno i pošteno. Isto tako želim naglasiti da su napisi medija i tih radnika HZMO-a bili izrazito maliciozni.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Planovi do kraja mandata

Aladrović uintervjuu za Media Servis kao planove ističe da će nastaviti s aktivnim mjerama zapošljavanja. Ustrajat će i na digitalizaciji HZMO-a, HZZ-a i Regosa i fokus će isto tako biti na što većem povlačenju sredstava iz Europskog socijalnog fonda. Najavio je i uvođenje nacionalne mirovine.

“To je jedan od instituta u borbi protiv siromaštva koji obuhvaća sve one koji imaju barem 65 godina, a nisu stekli uvjete za mirovinu. Mi se ne možemo odreći tih građanja, mi njima moramo nešto ponuditi, ponuditi način i model na koji će oni moći biti punopravni članovi ovog društva.”

Na pitanje kad bi nacionalne mirovine mogle zaživjeti, objašnjava da trenutno radna skupina razmatra sve modele i uspoređuju se europski modeli koje bismo mogli uvesti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Nakon toga ćemo formirati radnu skupinu i tijekom 2020. završiti zakonodavni okvir za nacionalnu mirovinu. To je jedan od ciljeva koji ćemo, siguran sam, ispuniti u sljedećem razdoblju.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.