Ministar Medved na obilježavanju 30. obljetnice HVO-a: Slobodne i neovisne BiH ne bi bilo bez HVO-a

“Slobodne i neovisne BiH ne bi bilo da nije na samom početku rata uspostavljen i ustrojen HVO, koji je odigrao prevažnu ulogu u obrani zemlje od agresora, kao i u obrani hrvatskog naroda u BiH”, poručio je ministar Tomo Medved.

1 od 8

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izaslanik je predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića na obilježavanju 30. obljetnice utemeljenja Hrvatskog vijeća obrane, 8. travnja 2022. u Mostaru.

U svom obraćanju na svečanoj akademiji u Hrvatskom domu “Herceg Stjepan Kosača” istaknuo je kako su hrvatski dragovoljci iz BiH te HVO odigrali važnu ulogu u oslobađanju Hrvatske i presudnu u opstanku BiH.

Medved: Slobodne i neovisne BiH ne bi bilo da nije na samom početku rata uspostavljen i ustrojen HVO

“Ovo obilježavanje prilika je da se prisjetimo neizbrisivih i neporecivih povijesnih činjenica koje su u temeljima slobodne BiH, a često se osporavaju, katkada i zaboravljaju. U današnjoj prigodi želim izgraditi zahvalu svim Hrvatima iz BiH koji su na samom početku velikosrpske agresije na RH dali svoj značajan doprinos uključivanjem u postrojbe Hrvatske vojske i policije pod vodstvom našeg prvog predsjednika Franje Tuđmana i ratnog ministra obrane Gojka Šuška”, rekao je.

“Slobodne i neovisne BiH ne bi bilo da nije na samom početku rata uspostavljen i ustrojen HVO, koji je odigrao prevažnu ulogu u obrani zemlje od agresora, kao i u obrani hrvatskog naroda u BiH”, poručio je ministar Medved, prisjetivši se utemeljenja HVO-a.

Naime, hrvatski je narod glasovanjem na referendumu ’92. podržao neovisnu BiH i time odigrao presudnu ulogu za njezino osamostaljenje, a Hrvatska je bila jedna od prvih zemalja koja je priznala njezinu neovisnost 7. travnja 1992. Dan kasnije, 8. travnja, utemeljenjem HVO-a u okolnostima kad je započela velikosrpska agresija, a obrambeni sustav BiH nije postojao, upostavljena je prva sastavnica buduće BiH.

“Danas se suočavamo s novim izazovima. U jeku ruske invazije na Ukrajinu, mi koji smo prošli rat, obranili našu slobodu, svjesni smo njezine visoke cijene i znamo koliko je treba njegovati”, rekao je.

Istaknuo je kako će hrvatska vlada nastaviti snažno podupirati Hrvate u BiH u ostvarenju političkih prava s izmjenom Izbornog zakona te smanjenju napetosti i obnovi savezništva Hrvata i Bošnjaka.

Prigodnim govorima veliki jubilej HVO-a čestitali su i predsjednik RH Zoran Milanović te predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović, a u ime organizatora nazočne je pozdravio general-bojnik Vlado Džoić.

Na jubilarnoj obljetnici utemeljenja Hrvatskog vijeća obrane, uz brojne pripadnike HVO-a i obitelji žrtava, bili su i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora general Krešimir Ćosić, izaslanik načelnika Glavnog stožera HV-a general Slaven Zdilar, izaslanstvo Hrvatskog generalskog zbora te predstavnici braniteljskih i stradalničkih udruga.

Tim povodom predsjednik RH posmrtno je odlikovao Redom kneza Domagoja s ogrlicom za pokazanu osvjedočenu hrabrost u ratu generala Ivu Lozančića, zapovjednika 111. XP brigade iz Žepča, a odličje je preuzela njegova kći Ivana Kaselj.

Redom bana Jelačića za iznimno uspješno zapovijedanje postrojbama HVO-a te za sveukupne zasluge u njihovom ustroju odlikovana su Zborna područja HVO-a Mostar, Tomislavgrad, Vitez i Orašje, a odličja su primili zapovjednici zbornih područja – ZP Mostar Petar Zelenika, ZP Tomislavgrad brigadir Ivan Tanjić, ZP Vitez general Filip Filipović i ZP Orašje general Đuro Matuzović.

Prije svečane akademije svim poginulim, nestalim i umrlim braniteljima HVO-a odana je počast polaganjem vijenaca kod središnjeg spomenika u Mostaru, a tim je povodom služena i misa u mostarskoj katedrali, nakon čega je uslijedio Mimohod s ratnim zastavama postrojbi HVO-a ulicama Mostara, a jubilarna obljetnica obilježena je i u svim drugim gradovima i općinama u kojima je djelovao HVO.

Milanović: “Hrvati u BiH nikada neće postati manjina”

“Bosna i Hercegovina može biti građanska država tek kada postane članica Europske unije”, rekao je hrvatski predsjednik Zoran Milanović u petak u Mostaru, poručivši da Hrvati u toj zemlji nikada neće postati manjina.

> Orašje – analiza (štetnog) sporazuma o predaji dokumenata Hrvatske Tužiteljstvu BiH

> General Šiljeg: Bajić je potpisao štetan dokument i nije poduzeo mjere da zaštiti hrvatske interese i Domovinski rat

> Bajić potpisao suradnju s BiH, Cvitan nastavio istim putem, a hrvatski generali se našli u nemogućoj situaciji

1 od 34

“Dolazim kao prijatelj u prijateljsku državu”

“Sretan vam ovaj veliki dan, ova velika obljetnica. Ovdje neću govoriti o povijesti, pazit ću na svaku svoju riječ jer znam da je oko nas vaga za mjerenje i znam da će se svaka moja riječ mjeriti kao prijateljska ili neprijateljska, s naglaskom na ovo drugo. No ja ovdje dolazim kao prijatelj u prijateljsku državu, i to ne samo kao prijatelj nego i kao brat, ako vam to išta znači”, rekao je u uvodu svojega obraćanja hrvatski predsjednik Milanović.

“Moji preci su davno otišli u Dalmaciju iz BiH, kao i 90 posto Hrvata. Kad god dolazim ovdje, dolazim kao netko tko osjeća nešto, ali osjeća nešto daleko”, rekao je.

“Svima onima koji slušaju, želim poručiti da je razina organizacije ovog skupa, kultura, stil, pristojnost, decentnost… bilo je na razini Europe. To pokazuje koliko ste uključivi, koliko imate stila, to sam već rekao. Pa i sam odabir imena patrona ovog doma, Herceg Stjepan Kosača, govori da gledate malo šire. Stjepan Kosača je puno šire od običnog velikaša.”

Da ste njegovi baštinici, i Zvonimira i Tomislava, to isto govori svima onima koji su skeptični prema Bosni, prema Hercegovini, prema ulozi HVO-a u ratu, koja je bila sudbinska, značajna, pobjednička, lijepa, mogu samo reći – dođi da vidiš, dođi da se diviš”, rekao je.

“Ja sam, kao što znate, političar već jedan niz godina. Bio sam član stranke koju sam volio i vodio, ali više nisam. Bio sam ljevičar i laburist, međutim ja sam izabran da budem predstavnik svih Hrvata, i Hrvata izvan Hrvatske Republike, i toga se ne stidim, to je moja dužnost, to je moja prisega, moj zov svijesti i savjesti. Ni prema kome u BiH nemam predrasude, ni prema Srbima koji su bili agresori u ratu, ni prema Bošnjacima, koji su, nadam se, bolji partneri koji su nekada bili. Sve to potpune realnosti, i hrvatsko koje je u BiH neiskorjenjivo i bez kojega BiH nema.

Nema je niti bez Srba, niti bez Bošnjaka. Da bi to funkcioniralo kako Bog zapovijeda, potrebno je ispuniti neke uvjete, držati se obećanja, potpisanog i izrečenog, i to je, koliko ja razumijem, bit priče. Hrvatska je jedan od jamaca Daytona. Dayton je način da se završi rat, da opstane BiH, u tome su Hrvati dali ogroman utjecaj, s obzirom na našu brojnost, nesrazmjerno velik. Hrvati kao malobrojan narod u BiH ne žele biti manjina, imati status manjine.

Biti manjina nije sramota, nije nikakva tuga. Hrvatska ima manjine, te manjine voljom političara i naroda uživaju status kakav nemaju ni u jednoj europskoj državi, i Srbi, i Mađari… Međutim, za njihove predstavnike glasaju pripadnici tih naroda. Srbi za predstavnike Srba, Mađari za predstavnike Mađara. U Hrvatskoj postoji red.

“HVO je oslobađao BiH”

Milanović je prošli tjedan najavio svoj posjet Mostaru, rekavši da je HVO zajedno s Hrvatskom vojskom oslobađao BiH i omogućio joj da bude slobodna zemlja u kojoj je prestao rat.

“E to se danas ne samo zaboravlja nego i vrlo drsko i sustavno podcjenjuje i Hrvatskoj se, kao i obično, nabijaju kompleksi krivnje, odgovornosti, umjesto da se kaže ‘hvala i ne ponovilo se’”, rekao je, navodi HMS.

Milanović: Hrvatska želi da BiH bude čitava

Prije sastanka predsjednika stranaka okupljenih u Hrvatski narodni sabor BiH s predsjednikom Republike Hrvatske Zoranom Milanovićev, u Hotelu Buna pored Mostara, novinarima su se obratili predsjednik HNS-a Dragan Čović i predsjednik RH Milanović, javlja Hrvatski Medijski Servis.

Čović je zahvalio Milanoviću na dolasku u Mostar na obilježavanje 30. obljetnice utemeljenja Hrvatskog vijeća obrane. Također, najavio je da će se na sastanku koji je uslijedio nakon konferencije za medije razgovarati o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH i aktualnoj političkoj situaciji u BiH.

Predsjednik RH Zoran Milanović novinarima je kazao da nije došao dijeliti BiH te da je predsjednik susjedne države.

“Hrvatska želi da BiH bude čitava od Une do Drine, od Save do Neretve do Neuma i Ploča koje su u Hrvatskoj te da takva uđe u EU”, kazao je Milanović.

On je pojasnio da se prije dva ili tri tjedna odlučio zahvaliti na pozivu i ne priključiti inicijativi država srednje i istočne Europe u kojoj je traženi da se Ukrajini dodijeli status kandidata za članstvo u Europskoj uniji.

“To baš ne ide tako, preko noći. To je trebala biti jedna velika gesta prema Ukrajini i tome se, naravno, protive neke zapadne zemlje. Ali, Poljska, Češka, Slovačka, baltičke republike su bile za to da se Ukrajini dadne status kandidata”, rekao je Milanović i pojasnio da je Srbija odavno u pregovorima što je iznad statusa kandidata.

“Moj je uvjet bio, da to potpišemo, da se tu spomene i BiH. Ako može Ukrajina, onda itekako mora biti BiH”, rekao je Milanović i pojasnio da je BiH daleko stabilniju zemlja od Ukrajine i u srcu je Europe za razliku od Ukrajine koja je na rubu.