Fond posebno skupih lijekova, iz kojeg se financiraju lijekovi za najteže, onkološke bolesnike, u ovoj je godini povećan sa 560 na 800 milijuna kuna, a ta će sredstva u cijelosti osigurati Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) pa njihovo financiranje više neće opterećivati bolničke proračune, izjavio je u četvrtak ministar zdravlja Siniša Varga na okruglom stolu o unapređenju liječenja onkoloških bolesnika u Hrvatskoj.
Varga je najavio dodatno povećanje sredstava za posebno skupe lijekove od 1. siječnja 2016. na milijardu kuna, te naglasio da je ovogodišnji zdravstveni proračun veći za 2 milijarde kuna namijenjenih liječenju, među kojima 1,2 milijarde odlazi samo na bolničku zaštitu.
Od raka oboli 20.000 osoba
U Hrvatskoj godišnje od raka oboli 20.000 osoba, rečeno je na okruglom stolu u organizaciji Zaklade Onkologija i Hrvatskog društva za farmakoekonomiku i ekonomiku zdravstva.
Najčešće maligne bolesti u muškaraca su rak pluća, rak prostate i rak debelog crijeva i rektuma, dok je kod žena najčešća maligna bolest karcinom dojke, a zatim karcinom debelog crijeva i rektuma, te karcinom pluća.
Iako se zadnjih godina ulaže puno truda u borbu protiv raka, Hrvatska je prema epidemiološkim podacima i dalje u samom vrhu europskih zemalja po stopama smrtnosti od raka, pa je potreban dodatni angažman svih u društvu, rekao je predsjednik Zaklade Onkologija Mirko Šamija.
Istaknuo je kako već dugo ne vrijedi paradigma “rak jednako smrt” jer maligne bolesti zahvaljujući suvremenoj onkologiji sve više postaju kronične bolesti s kojima se može kvalitetno živjeti.
Stoga je cilj programa potaknuti bolesnike, liječnike i druge sudionike u liječenju na unapređenje multidisciplinarnog pristupa liječenja i bolje korištenje dijagnostičko-terapijskih postupaka, na bolju edukaciju bolesnika i jačanje njihove svijesti o važnosti većeg uključivanja u proces vlastita liječenja.
Polovica onkološke terapije ode “u vjetar”
Predsjednica Saveza udruga protiv raka dojke Marija Strnad upozorila je na nužnost jačeg angažmana bolesnika u vlastitom liječenju jer u Hrvatskoj više od 50 posto onkološke terapije odlazi “u vjetar” zbog nepridržavanja uputa o uzimanju terapije. Pritom 70 posto posto pacijenata terapiju ne uzima namjerno jer se zbog uzimanja lijeka osjećaju loše, jer s boje reakcija i sl.
No, to nije samo hrvatski problem, pokazuje istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije. U razvijenim zemljama pravila o uzimanju dugotrajne terapije pridržava se prosječno 50 posto oboljelih, a u zemljama u razvoju između 26 i 34 posto.
Predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb Stjepko Pleština kaže da je suvremena terapija utrostručila preživljavanje od najčešćih oblika raka, kakav je i rak dojke, no Hrvatska je, iako ispod prosjeka po pojavnosti, i dalje iznad prosjeka Europske unije po smrtnosti žena od te bolesti.
Kod raka debelog crijeva, Hrvatska je 11 po pojavnosti ali druga po smrtnosti među državama EU, napominje Pleština, što pokazuje da kod nas očito nešto nije u redu, pa treba nešto poduzeti.
On smatra da je i uz postojeće resurse moguće ubrzati detekciju i pospješiti individualni i multidisciplinarni pristup liječenju. To bi, uz primarnu prevenciju i inovativne lijekove, trebalo povećati kvalitetu liječenja, a troškove smanjiti za 20-30 posto.
Za onkološke pacijente nema listi čekanja
Ravnateljica HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec podsjetila je kako je lani na Listu posebno skupih lijekova uvršeno šest novih onkoloških lijekova, a za onkološke pacijente u bolnicama nema listi čekanja.
Kao primjer je istaknula Kliniku za tumore KBC-a Sestre milosrdnice u kojoj onkološki bolesnici sve dijagnostičke postupke obavljaju u jednom danu, a operativne zahvate u roku 14 do 20 dana. Za onkološke bolesnike uvedena je tzv. d-uputnica, kako ne bi morali stalno dolaziti po nove uputnice kod svog obiteljskog liječnika.
Akcija ”Program plus”
Ministar zdravlja Siniša Varga izjavio je u četvrtak, dan nakon početka akcije “Program plus”, kako očekuje da će najveće bolnice uspjeti smanjiti liste čekanja za ukupno 6000 pacijenata mjesečno, te da se, zahvaljujući reorganizaciji rada bolnica, više ne bi trebale generirati nove liste čekanja.
Akciji “Program plus”, koju su u srijedu pokrenuli Ministarstvo zdravlja i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, odazvale su se 33 hrvatske bolnice koje će dijagnostičke i operacijske zahvate, na koje se najduže čeka, obavljati srijedom poslijepodne i subotom dopodne.
Neke informacije nisu mu poznate
Ministar nije upoznat sa statistikom koliko je ljudi pregledano prvog dana akcije, no u izjavi novinarima poručio je da bolnice, zahvaljujući novoj organizaciji rada, više ne bi trebale generirati liste čekanja.
Upitan za pritužbe liječnika da ih nitko nije kontaktirao ni obavijestio o dodatnom radu, odgovorio je kako su “svi liječnici koji rade više od 48 sati tjedno o tome potpisali izjave”.
To je bila zadaća neposrednih rukovoditelja da dogovore s njima preraspodjelu radnog vremena, rekao je Varga novinarima uoči okruglog stola o učinkovitijoj edukaciji bolesnika, proširenju suradnje i multidisciplinarnom pristupu liječenju oboljelih od raka, koji je održan na Medicinskom fakultetu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
