Mirovinska reforma: Što nam donosi Plenkovićevo prihvaćanje sindikalnih zahtjeva?

Foto: fah

Iako se mjesecima svim silama trudio provesti mirovinsku reformu, čija je okosnica bila podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu na 67 godina, uvjeravajući građane, pa i skupom televizijskom kampanjom, da je to jedino održivo rješenje, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković danas je iznenadio sve, i same sindikate, koji su prikupili više nego dovoljno potpisa za referendum protiv takvog poteza. Plenković je odlučio prihvatiti sve što su tražili sindikati okupljeni u referendumsku inicijativu ’67 je previše’.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Sindikati: ‘Zašto bi mi vjerovali predsjedniku Vlade da će pristati na zahtjeve, i dalje tražimo referendum’

> Dr. sc. Andrej Grubišić za Narod.hr: Postojeći mirovinski sustav je izvrstan u kreiranju siromaha i socijalnih slučajeva

Zašto bi mi vjerovali predsjedniku Vlade i Vladi da će to učiniti, na tragu sve one protukampanje koju su vodili. Građani su potpisima poručili da bi oni na referendumu sami odlučivali kakve mirovinske zakone žele. Ako Vlada želi donijeti novi zakon, to je njeno pravo, no mi nećemo sudjelovati u nikakvim razgovorima oko njega. Naše je stajalište i dalje da se to treba riješiti referendumom”, kazao je predsjednik SSSH Mladen Novosel. Izrazio je žaljenje što Vlada takvu odluku nije donijela u lipnju, kada je inicijativa “67 je previše” predala potpise u Sabor.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever kaže da sindikati primarno očekuju raspisivanje referenduma jer su građani referendum i tražili. No, ocijenio je da su sindikati u drugu ruku zadovoljni, jer se prihvatilo to što su tražili. “Pomalo jesmo iznenađeni, iako ne previše. Sve tri sindikalne središnjice moraju sjesti i vidjeti u kojem pravcu ćemo dalje reagirati, to treba biti dogovor svih nas”, kazao je.

S obzirom na to da je Plenković pristao na sve, izmjene zakona trebale bi biti će baš onakve kakve su tražili sindikati u referendumskoj inicijativi, piše tportal. Podsjetimo na njihove zahtjeve koji bi trebali rezultirati izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju.

Mijenjat će se, dakle, članak 33. i on će glasiti: ‘Pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kad navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mijenjat će se i članak 34. Zakona o mirovinskom osiguranju i on će glasiti: ‘Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.’

Članak 35. glasit će: (1) Pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ima osiguranik kada navrši 60 godina života i 41 godinu mirovinskog staža osiguranja u efektivnom trajanju.

(2) Pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ne može steći osiguranik koji je navršio životnu dob iz članka 33., odnosno članka 180. ovog Zakona, kao ni osiguranik koji je navršio životnu dob iz članka 33., odnosno članka 180. ovog Zakona uz sniženje starosne granice prema članku 181. ovog Zakona.’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Članak 85. glasit će: ‘(2) Polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine određuje se tako da se polazni faktor iz stavka 1. ovog članka smanjuje za 0,2% svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu prije navršene dobi osiguranika propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu.’

Članak 180. prema sindikatima bi trebao izgledati ovako: ‘(1) Iznimno od članka 33. ovog Zakona, pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik – žena kada navrši 15 godina mirovinskog staža i:

u 2020. godini 62 godine i 6 mjeseci života
u 2021. godini 62 godine i 9 mjeseci života
u 2022. godini 63 godine života
u 2023. godini 63 godine i 3 mjeseca života
u 2024. godini 63 godine i 6 mjeseci života
u 2025. godini 63 godine i 9 mjeseci života
u 2026. godini 64 godine života
u 2027. godini 64 godine i 3 mjeseca života
u 2028. godini 64 godine i 6 mjeseci života
u 2029. godini 64 godine i 9 mjeseci života’

Članak 182. mijenja se i glasi: ‘Iznimno od članka 34. ovog Zakona, pravo na prijevremenu starosnu mirovinu stječe osiguranik – žena kada navrši:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

u 2020. godini – 57 godina i 6 mjeseci života i 32 godine i 6 mjeseci mirovinskog staža
u 2021. godini – 57 godina i 9 mjeseci života i 32 godine i 9 mjeseci mirovinskog staža
u 2022. godini – 58 godina života i 33 godine mirovinskog staža
u 2023. godini – 58 godina i 3 mjeseca života i 33 godine i 3 mjeseca mirovinskog staža
u 2024. godini – 58 godina i 6 mjeseci života i 33 godine i 6 mjeseci mirovinskog staža
u 2025. godini – 58 godina i 9 mjeseci života i 33 godine i 9 mjeseci mirovinskog staža
u 2026. godini – 59 godina života i 34 godine mirovinskog staža
u 2027. godini – 59 godina i 3 mjeseca života i 34 godine i 3 mjeseca mirovinskog staža
u 2028. godini – 59 godina i 6 mjeseci života i 34 godine i 6 mjeseci mirovinskog staža
u 2029. godini – 59 godina i 9 mjeseci života i 34 godine i 9 mjeseci mirovinskog staža.’

Ako izmjene zakona budu usvojene u Saboru, što je izgledno, postavit će se dob za odlazak u mirovinu na 65 godina. Drugim riječima, poništit će se planirano podizanje uvjeta za odlazak u mirovinu na 67 godina starosti.

Time će se i prijelazno razdoblje za stjecanje prava na starosnu mirovinu sa 65 godina za žene produljiti do 2029. godine. Prijedlog sindikata ublažit će trajno umanjenje prijevremenih mirovina. Umjesto 0,3 posto po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu, umanjenje će iznositi samo 0,2 posto.

Drugim riječima, najveće umanjenje prijevremene mirovine, u slučaju odlaska u mirovinu pet godina ranije, više neće biti 18, nego 12 posto, zaključuje tportal.

Ekonomski stručnjak Andrej Grubišić prilikom pokretanja referendumske inicijative ’67 je previše’ upozoravao je da bi umirovljenje sa 65 godina donijelo još niže mirovine. “Mirovinu ne isplaćuje država, već oni koji rade uplaćuju za one koji su u mirovini. Dakle, referendumsko pitanje trebalo bi glasiti: ‘Želite li u mirovinu sa 65 godina i jeste li pritom svjesni da ćete potencijalno imati još nižu mirovinu?‘”, tumačio je tada za Lider Grubišić.

Podsjetio je pritom kako je u Hrvatskoj prosječna mirovina nešto viša od 300 eura, a s takvom mirovinom se ne živi, nego preživljava. “Ključno se zapitati želite li se stvarno dovesti u situaciju da mirovina bude još manja?”, upozorio je Grubišić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.