“Prihvaća li srpska zajednica u Hrvatskoj učiti povijest tako da se kaže da je na Vukovar i na Hrvatsku izvršena velikosrpska agresija?”, zapitala je Ljiljana Alvir, predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja i civila, gostujući u emisiji Otvoreno.
Kako se u Hrvatskoj procesuiraju ratni zločini? Što je s nestalima? Zašto oni koji znaju gdje su masovne grobnice i danas ne progovaraju o njihovim lokacijama? Kada će u Vukovaru zarasti ratne rane i kakva je budućnost Grada na Dunavu?
Gosti u emisiji Otvoreno na HRT-u bili su:
Branko Borković, zapovjednik obrane Vukovara
Ljiljana Alvir, predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja i civila
Dražen Bošnjaković, saborski zastupnik HDZ-a
Stipo Mlinarić, saborski zastupnik Domovinskog pokreta
Biljana Gaća, članica Predsjedništva SDP-a
Ljiljani Alvir, predsjednici Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja i civila je prije 29 godina u Vukovaru nestao brat. Alvir je rekla da na području Vukovara žive mnogi koji znaju istinu ili neke informacije o sudbinama, grobovima nestalih.
U Vukovaru također žive oni, rekla je, koji povremeno dolaze tražiti svoja prava. Najviše ju smeta što traže svoja prava, ali ne prihvaćaju obveze prema prošlosti, prema istini. Smatra da jedan dio njih i dalje sanja o ideji “da svi Srbi žive u jednoj državi”, dio njih se nije pomirio s time da je Hrvatska samostalna, suverena država, a dio njih bio htio nešto reći, ali se boje svojih sugrađana iste nacionalnosti.
– Poznato je da postoje ljudi koji obilaze potencijalne svjedoke i prijete im. Dio njih se boji i zbog pogrešaka koje rade oni koji nam danas javno govore kako se zalažu za rješavanje pitanja nestalih, da znaju gdje su masovne grobnice (…) Oni imenuju potencijalne izvore informacija kroz medije i time šalju poruku drugima da ne surađuju jer će i sami biti prokazani, rekla je Alvir.
Kaže i da je ipak pravda dostižna, koliko god je teško vjerovati u nju nakon toliko godina, no obitelji se nadaju da će pravde biti i da će počinitelji biti kažnjeni. Pitanje je, dodala je, hoće li oni to doživjeti.
Bošnjaković o procesuiranju ratnih zločinaca
O procesuiranju ratnih zločinaca u Hrvatskoj je govorio Dražen Bošnjaković, saborski zastupnik HDZ-a. Rekao je da imamo 4 specijalizirana suda za ratne zločine – u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu, te 4 državna odvjetništva koja imaju specijalne odjele za procesuiranje ranih zločina, a djeluje i posebna radna skupina.
– Teško je u tim djelima voditi postupak. Često su počinitelji tih djela nedostupni, a i svjedoci su nedostupni (…) To nisu laki dokazni postupci, teško je doći do dokumenata ili do svjedoka, rekao je.
Dodao je kako na tome i dalje treba raditi, ponovio je kako je pravda dostižna.
Bošnjaković kaže da Srbiji ne smijemo dati zeleno svjetlo za ulazak u EU sve dok ne dokaže da se temelji na vladavini prava, a to je da se suoče sa svojom prošlošću i sa svojom ulogom na ovim prostorima, te moraju procesuirati ljude koji su činili ratne zločine. Dodao je i kako vode postupke protiv jednog manjeg dijela ljudi, “no to ide vrlo sporo i to je premalo za sve ono zlo koje je na ovim prostorima počinjeno”.
– U procesu pregovora, Hrvatska se ne smije pomiriti s time da Srbija ne procesuira sve ono što je moguće, rekao je.
Dodao je kako možemo blokirati pregovore, svaka zemlja koja ulazi u EU, a tako je bilo i s nama, mora dokazati da se temelji na vladavini prava.
Mlinarić: Država sustavno nije napravila ništa
Stipo Mlinarić, saborski zastupnik Domovinskog pokreta, na današnji dan ’91. se borio u Borovu naselju. Govorio je o tome kako je zarobljen, u logorima je proveo 272 dana.
Osvrnuo se na Bošnjakovićeve riječi o specijalnom sudu, rekao je kako je tamo i “Operacija Vukovar” koja bi obuhvatila “cjelokupnu srpsku politiku i kompletan vrh JNA ispuštalo se piramidom dolje prema ovima najsitnijima koje sada hvataju”.
– Država sustavno nije napravila ništa, a u stvari zapravo HDZ jer je 23 godine na vlasti. Gospodin Bošnjaković koji je rođeni Vukovarac treba imati puno više empatije da se to riješi, rekao je Mlinarić.
Bošnjaković kaže da razumije gnjev svih koji su prošli strahote, a u Hrvatskoj je vođeno više od 3.000 postupaka. Dodao je kako tu ključnu ulogu imaju državno odvjetništvo i ministarstvo unutarnjih poslova koji rade na istraživanjima i prikupljanjima dokaza, što nije jednostavno.
Borković: Najviše problema je bilo s odgovornošću državnog odvjetništva
– Hrvatska je inicijator međunarodnog suda u Haagu, Hrvatska je u tom dijelu prošla kroz procese suradnje na različite načine. Osobno sam vrlo aktivno radio po pitanju ratnih zločina počinjenih na prostoru Vukovara, rekao je Branko Borković, zapovjednik obrane Vukovara.
Najviše problema je bilo, dodao je, s odgovornošću državnog odvjetništva. Tvrdi da ono nije surađivalo s Haagom, primjerice nisu dostavili niti jedan dokument o zločinima počinjenima nad njima. Tada je Borković optužio Mladena Bajića za nerad i kočenja istraga koje su vođene.
Govorio je o događajima iz ’92. kada je, kako kaže, bilo ubacivanja u oružane snage RH onih kadrova koji su istjerani iz JNA, lažirani su im životopisi i ubacivani su sustav”. Te ljude, kaže, i dan danas susreće. Tvrdi da su ti ljudi uvučeni u sustav i intenzivno rade na razaranju hrvatskih institucija.
Gaća: Moramo biti odgovorni prema onome što se dogodilo, kako se tako nešto ne bi nikada ponovilo
Biljana Gaća, članica Predsjedništva SDP-a, smatra da je pronalaženje nestalih i procesuiranje ratnih zločina jedan od ultimativnih ciljeva koje Hrvatska mora činiti, do sada nismo. Smatra da je potrebno voditi računa i o procesu razvoja Vukovara, Hrvatska mu to duguje.
– Moramo biti odgovorni prema onome što se dogodilo, kako se tako nešto ne bi nikada ponovilo, rekla je.
Govorila je o mnogim aktualnim problemima u Vukovaru, kaže da se Hrvatska često prema Vukovaru ponaša kao maćeha.
Rekla je i kako nije buduća SDP-ova kandidatkinja na lokalnim izborima za gradonačelnicu, stranka će uskoro o tome odlučiti. Ona nema tu ambiciju, ali želi pomoći svome gradu.
Što se tiče obrazovanja, rekla je da je primjer Vukovara jedinstven gdje se djeca odvajaju prema “etničkom ključu”. To smatra nedopustivim. Misli da bi sva djeca u školama trebala učiti da se dogodila agresija na Vukovar. Kaže da djeci treba konkretno pokazati memorijalne centre.
O porukama, gestama…
Bošnjaković je rekao da poruke koje su danas poslane, to što je Veren Matić kleknuo na Ovčari, a Boris Milošević bio u Koloni sjećanja, su poruke koje daju nadu da će odnosi biti bolji i da ćemo postići napretke. Misli da treba još vremena da sve sjedne i da pravda treba biti zadovoljna. Govorio je o projektima ulaganja u Vukovar.
Za Matićev odlazak na Ovčaru i Miloševićev hod u Koloni sjećanja Mlinarić kaže da je vukovarskim majkama dosta takvih gesti. I Tadić i Pupovac su, kaže, radili geste, no oni koji traže svoje nestale od toga nisu imali ništa.
Alvir postavlja pitanje prihvaća li srpska zajednica u Hrvatskoj učiti povijest tako da se kaže da je na Vukovar i na Hrvatsku izvršena velikosrpska agresija. Kaže kako oni ne mogu prijeći preko neprihvaćanja odgovornosti za ono što je učinjeno i da ne znaju gdje su oni koje traže.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
