Mreža potrošača upozorava: ‘Dosta je terora HRT-a – njihovi kontrolori bez sudskog rješenja ne mogu ulaziti na privatne posjede’

“Tumačenje HRT-a je zabrinjavajuće, jer predstavlja bahato i namjerno (ako je iz neznanja onda je upitno kao ti ljudi rade tamo) kršenje temeljnih zakona Republike Hrvatske, a posebno Ustava Republike Hrvatske… Vrijeme “nazovi komunizma” je prošlo, izgleda da to u HRT-u ne znaju ili ne žele znati, jer sada su zgrade privatno vlasništvo i bez sudskog rješenja ili poziva vlasnika NITKO NE SMIJE UĆI NA PRIVATNI POSJED, a vlasnik slobodno u okviru zakona spriječi svaki pokušaj neovlaštenog ulaska nepozvanih osoba!”, napisali su u svom priopćenju iz Mreže potrošača Hrvatske (MPH) tvrdeći da kontrolori HRT-a pri obavljanju provjere plaćanja TV pristojbe krše zakone.

Priopćenje MPH prenosimo u cjelosti:

‘Mediji su objavili ovih dana vijest o očitovanju HRT, na upit tportala kako Mreža potrošača Hrvatske tvrdi da kontrolori ne smiju kucati na vrata i uznemiravati potrošača. Očitovanje HRT koje prenose mediji je: “Ovlaštene osobe HRT-a nemaju sudski nalog za ulazak u stan. Prilikom obavljanja kontrole na terenu dužne su obvezniku predočiti službenu iskaznicu HRT-a i u slučaju pristanka stanara vrše provjeru u stanu. U slučaju izostanka, odnosno odbijanja suradnje ovlaštena osoba HRT-a ne ulazi u stan i sačinjava zapisnik o utvrđenim činjenicama”, pojasnili su iz HRT-a.“

Ovo tumačenje HRT-a je zabrinjavajuće, jer predstavlja bahato i namjerno (ako je iz neznanja onda je upitno kao ti ljudi rade tamo) kršenje temeljnih zakona Republike Hrvatske, a posebno Ustava Republike Hrvatske. Ne želimo kategorizirati ljude koji ne poštuju Ustav, to je stvar državnih institucija. Naime kontrolor ne smije doći čak ni do vrata, a kamo li da pozvoni. Ovo priopćenje i ponašanje HRT je suprotno odredbama Ustava.

Uostalom i kod “pečaćenja” televizora krše Ustav i Zakon o HRT-u, jer HRT pristojba nije porez na TV aparat, niti pretplata na gledanje HRT (užasnih) programa. HRT pristojbu kao državnu potporu HRT-u je dužno plaćati svako domaćinstvo i vlasnik motornog vozila koji posjeduje prijamnik za prijem radio i TV signala. Te je i laicima jasno da pečaćenje televizora i tjeranje potrošača da potpiše izjavu prilikom pečaćenja da kontrolor HRT smije u svako doba dana i noći ući u stan i prekontrolirati je li se zapečaćeni televizor koristi nepoštivanje hrvatskih pozitivnih propisa i uvođenje paralelnog zakonodavstva od strane HRT-a.

Najnovije metode HRT-a su da njihovi kontrolori sačekuju na ulici vozače i provjeravaju imaju li u vozilu radio prijamik, pri tome ne razlikuju navigaciju od radio prijamnika, a nije rijedak slučaj da rade prijavu bez provjere, na što ustvari i nemaju pravo jer je i osobni automobil privatno vlasništvo.

Vrijeme “nazovi komunizma” je prošlo, izgleda da to u HRT-u ne znaju ili ne žele znati, jer sada su zgrade privatno vlasništvo i bez sudskog rješenja ili poziva vlasnika NITKO NE SMIJE UĆI NA PRIVATNI POSJED, a vlasnik slobodno u okviru zakona spriječi svaki pokušaj neovlaštenog ulaska nepozvanih osoba!

Neprimjereno je i nepoštena poslovna praksa kada se od „prosječnog potrošača“ traži da poznaje značke svih vrsta inspektora i kontrolora u Hrvatskoj. Značka kontrolora HRT-a ili tržnog inspektora može se kupiti po 20 kn na Jakuševcu ili bilo koje osrednjem“ buvljaku“.

Dosta je terora HRT -a! Ne postoje potrošači radi HRT-a, nego upravo obratno, HRT postoji radi potrošača!’, zaključuje se na kraju priopćenja MPH-a.

Koliko iznosi mjesečna pristojba?

Podsjetimo, visina mjesečne pristojbe može iznositi najviše 1,5 % prosječne neto mjesečne plaće zaposlenih u Republici Hrvatskoj. Visinu mjesečne pristojbe, prema zakonskome okviru koji je na snazi, za svaku godinu svojom odlukom utvrđuje Nadzorni odbor Hrvatske radiotelevizije uz prethodno odobrenje Vijeća za elektroničke medije (VEM).
Visina mjesečne pristojbe nije se mijenjala od 2012. godine te iznosi 80 kuna mjesečno.

Prema Zakonu o Hrvatskoj radioteleviziji Hrvatska radiotelevizija obvezna je mjesečnu pristojbu ubirati izravno od obveznika.

Što je javna televizija i zašto se plaća pristojba?

Javni RTV servisi su danas u Europi potrebnije više nego ikada kao jamci slobodnog formiranja javnog mišljenja u svim važnim dijelovima društva, jer ne moraju voditi brigu o interesima dioničara, već pružiti uslugu svima u društvu. Sve vlade i države moraju imati dovoljno povjerenja same u sebe, kao i u zrelost svojih demokracija, kako bi izgradili samostalan javni RTV servis u službi svojih građana, koji ima mehanizme kontrole i ispravljanja pogrešaka, ali i slobodu i odgovornost kako bi radio objektivno, korektno i nepristrano.

HRT kao javni servis ima obvezu “ispunjavati jasan i točan zahtjev: biti televizija ili radio za sve, odnosno za svakog građanina zemlje u kojoj djeluju. Svojim programima obraćaju se svim građanima bez obzira na godine, obrazovanje ili kupovnu moć. Za razliku od komercijalnih radijskih i televizijskih postaja, koje legitimno moraju živjeti od komercijalnih prihoda i prema tome program prilagođavaju određenom dijelu publike koji zanima oglašivače, javni radiotelevizijski servis namijenjen je svekolikoj javnosti, koja je i financira i kontrolira”, što je naznačeno i na službenim stranicama HRT-a.

Mjesečna pristojba državna je potpora koju su obvezni plaćati svi vlasnici ili posjednici prijamnika (radija, televizora ili kojega drugoga uređaja) u Republici Hrvatskoj u cilju osiguravanja sredstava za rad javnoga medijskoga servisa te financiranje Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti medija i rada Hrvatskoga audiovizualnog centra (HAVC).

Ustavni sud: Plaćanje pretplate od 80 kuna HRT-u nije pljačka

Ustavni sud u kolovozu 2018. godine zaključio je kako HRT ne zlorabi monopolski položaj, niti je na neustavan način stavljen u povoljniji položaj u odnosu na komercijalne pružatelje radiodifuzijskih usluga, piše Večernji list.

U obrazloženju odluke kažu da RTV pristojba od 80 kuna koju plaćamo nije paraporez jer nije direktno vezana uz vlasništvo RTV prijamnika, već za pristup javnim radiodifuzijskim uslugama.

Dok je Savez udruga za zaštitu potrošača Hrvatske ukazao kako HRT ima “monopolski” položaj, dok su druge medijske kuće diskriminirane, a građani su obvezani na linearno podmirenje javnih troškova, Ustavni je sud dao za pravo zakonodavcu te Ministarstvu kulture koje se očitovalo o prijedlozima, da pristojba kao “oblik financiranja javnog servisa jest državna potpora koja je u RH postojala prije stupanja na snagu Ugovora o EU”, te se koristi u skladu s Pravilima o državnim potporama.

Kažu kako unatoč toleriranju posebnog položaja HRT-u ne može se nužno govoriti o zloporabi monopolskog položaja.

To što Nadzorni odbor HRT-a određuje visinu pretplate nije sporno jer mu je Sabor prenio tu ovlast, a HRT je javna ustanova. Nije diskriminirajuće što fizičke i pravne osobe različito plaćaju pristojbu, neki jednu bez obzira na to koliko prijamnika imaju (ugostitelji za četiri), a neki za svaki prijamnik. Jer su te skupine međusobno neusporedive, kaže sud.

Navodi se kako RTV pristojba od 80 kuna koju plaćamo nije paraporez, nije (izravno) vezana uz vlasništvo RTV prijamnika, već za pristup javnim radiodifuzijskim uslugama.