Na ‘Ruđeru’ svečano otkrivena spomen ploča u čast akademiku Supeku

Institut Ruđer Bošković (IRB), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) i Sveučilište u Zagrebu (UNIZG) danas su cjelodnevnim programom događanjem u sklopu simpozija ‘Ivan Supek – homo universalis’ obilježili 100. obljetnicu rođenja akademika Ivana Supeka, znanstvenika, pisca, mirotvorca i humanista, koji je svojim radom i društvenom angažiranošću, zadužio svaki segment hrvatskog društva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U sklopu Simpozija održano je pet pozvanih predavanja na IRB-u i Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF), a završna svečanost simpozija održat će se večeras u Atriju palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u večernjim satima. O životu i radu akademika Ivan Supeka, osnivača Instituta Ruđer Bošković i Inter-univerzitetskog centra Dubrovnik i drugoj brojnoj, dragocjenoj ostavštini govorili su ugledni znanstvenici prof. dr. sc. Krunoslav Pisk, dr. sc. Ivica Martinović, akademik Šlaus, prof. Aleksa Bjeliš i akademik Vladimir Paar.

Simpozij je započeo programom na IRB-u koji je otvorio ravnatelj IRB-a dr. sc. Tome Antičić osvrnuvši se u uvodnom izlaganju na svoj prvi susret s akademikom: ”Imao tu čast osobno upoznati akademika Supeka. Upoznao sam ga 1997. kada sam se vratio u Hrvatsku, nakon doktorata u Americi i tražio mogućnosti nastavka znanstvenog rada u Hrvatskoj. Tako je došlo do sastanaka s pokojnim akademikom Supekom. I dok je vjerujem za njega taj susret bio ni po čemu posebno pamtljiv, na mene je ostavio duboki dojam i strahopoštovanje jer odmah mi je bilo jasno da sam u prisustvu vizionara i humaniste, čvrstih i jasnih stavova. Posebno me oduševio iskreni optimizam te, usudio bih se reći, mladenačka vjera u budućnost.”

Akademik Supek među prvima je uočio da moderna znanost zahtjeva motiviranje i obrazovanje velikog broja mladih suradnika, ali i izgradnju istraživačkih i multidisciplinarnih instituta. Upravo zahvaljujući viziji akademika Supeka IRB je iz instituta za teorijsku fiziku prerastao u multidisciplinarni i interdisciplinarni institut, koji postepeno nadrasta status najvećeg hrvatskog nacionalnog instituta i preuzima ulogu instituta koji je ujedno i europski prioritet.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

”Ivan Supek svojim radom, djelovanjem i postojanjem bio je i jest uzor i idol brojnim generacijama znanstvenika. Pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća te su generacije izradile europski prepoznatljiv IRB-a. Naša je misija ne izgubiti ovaj sjaj i raditi na unapređenju Instituta Ruđer Bošković ka Institutu kakvim bi se Supek ponosio.” – zaključio je Antičić

Kao zahvalu svome osnivaču, u sklopu programa simpozija danas je na Institutu Ruđer Bošković svečano otkrivena spomen ploča u čast akademiku Supeku. Spomen ploča postavljena je na zgradi I. krila IRB-a koja od današnjeg dana nosi naziv ”Krilo Ivana Supeka”.

Uz svečano otkrivanje spomen ploče ravnatelj IRB-a dr. Antičić i dr. sc. Ivan Supek, sin pokojnog akademika, prisjetili su ovih riječi akademika: ”Kako pronaći svijet jasnih ciljeva? Svijet znanja, svijet humanosti, zaštite demokratskih načela, zaštite ljudskih prava, zaštite ljudskih manjina, širenja slobode, prava i sigurnosti za sve građane, očuvanja jezične i kulturne raznolikosti, svijet slobode, uspješnoga gospodarskog razvoja, ukratko boljeg i kvalitetnijeg življenja za sve. Put do ciljeva nije jednostavan, to je put znanosti, složenih postupaka, slojevitih politika i put vođen odabranim ljudima.“ – te zaključili: ”Ivan Supek bio je upravo takav odabrani, homo universalis vjeran idealima iz mladosti – humanizmu i socijalnoj pravdi i na tome mu hvala!”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.