(VIDEO) Plenković čestitao ministrima što su svi stigli na sjednicu Vlade, usvojen rebalans i proračun za iduću godinu

Zagreb, 17.10.2019. - Sjednica Vlade Republike Hrvatske. Na dnevnom redu su bili, uz ostalo, konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (EU) te konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju. Na fotografiji Andrej Plenković. foto HINA/ Edvard ŠUŠAK/ es

Vlada bi sa sjednice u saborsku proceduru trebala poslati rebalans proračuna za ovu godinu te prijedlog proračuna za iduću godinu, paket zakonskih prijedloga kojima definira četvrti krug porezne reforme te usvojiti uredbu o minimalnoj plaći.

Održana je još jedna sjednica Vlade Republike Hrvatske. Na početku se predsjednik Vlade osvrnuo na brojne aktualne političke događaje.

– Svi ministri na Vladi? To je dobro, to je neobično. Čestitam, rekao je na početku premijer Andrej Plenković.

– Program hrvatskog predsjedanja EU-om bit će formalno publiciran u prosincu. Bitno je da se javnost senzibilizira za ključne teme u šest mjeseci predsjedanja.

– Nastavno na pozitivno izvješće Europske komisije i zeleno svjetlo za Schengen, posjetili smo ministar Davor Božinović i ja granicu. Imao sam i posjet Grčkoj, razgovarali smo o sprečavanju nezakonitih migracija na mediteranskoj i istočnobalkanskoj ruti.

– Otvorena je i dionica Andraševec – Zlatar Bistrica, došli smo na tri kilometra od svetišta u Marijoj Bistrici. Izrazito važna poruka za Hrvatsko Zagorje, a kada se napravi brza cesta do Popovca, Zagreb će dobiti pravi prsten te će se rasteretiti promet.

Osvrnuo se premijer i na dnevni red sjednice.

– Strategija energetskog razvoja je strateški dokument na kojem se dugo radilo, na njemu je radio velik broj stručnjaka. Glavni cilj je osiguranje energetske neovisnosti, sigurnosti, održivosti i razvoj sustava. Sve je to u kontekstu ostvarivanja vizije energetsko-klimatske politike na razini Hrvatske i EU.

– Imamo povećanje minimalne plaće. U mandatu naše Vlade kada smo počeli minimalna plaća je iznosila 2.496 kuna. Danas je plaća 3.000 kuna. Naš je prijedlog da od 1. siječnja minimalna plaća iznosi 3.250 kuna. To je povećanje plaće u mandatu ove Vlade od 100 eura. Napravili smo dobar balans za podizanje životnog standarda. Vodili smo i računa o položaju poslodavaca.

Tu je i četvrti paket porezne reforme.

– Ukupno rasterećenje je 2,4 milijarde kuna, a u mandatu 9 milijardi kuna poreznoga rasterećenja. To je omogućilo i povećanje primanja, standarda, a imamo i rast poreznih prihoda.

Rashodna stavka proračuna je na nuli, rebalans ostaje na razini planiranih rashoda.

– To je poruka ozbiljnosti rada ove Vlade.

Što se tiče proračuna za 2020., predviđa se realni rast BDP-a od 2,8 posto za ovu godinu, a za iduću rast od 2,5 posto.

– Smanjuje se stopa nezaposlenosti. Smanjenje javnoga duga jest jedna od naših ambicija oko uvođenja eura. Imamo izrazito ubrzano smanjenje javnoga duga. To jača naš međunarodni financijski položaj. Povećavamo fiskalni kapacitet za 1,8 milijardi kuna, a pošto ne idemo na smanjenje PDV-a.

– Ovo je četvrti proračun ove Vlade i mislim da samo sugrađanima i slici zemlje na ekonomskom planu osigurali pozitivan, predvidljiv kontinuitet dobrih, razboritih i racionalnih odluka, zaključuje Plenković, piše HRT.

Najveći rast u proračunu za 2020. – mirovine i plaće

Točne brojke o rebalansu ovogodišnjeg i prijedlogu proračuna za iduću godinu na sjednici Vlade predstavit će potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić. Proračun za 2020. godinu bit će na razini od oko 140 milijardi kuna, izjavio je Marić. Istaknuo je kako dvije stavke bilježe najveći rast – mirovine i plaće. Mirovine su ove godine na razini od oko 41 milijarde kuna, a za iduću godinu planira se dodatnih 1,7 milijardi kuna.

I rebalansom više za mirovine i plaće

U prijedlogu rebalansa proračuna za ovu godinu, na rashodnoj strani doći će do određenih preraspodjela. Uz ostalo, osigurat će se dodatnih 900 milijuna kuna za mirovine zbog njihove veće indeksacije, čime će ukupni izdaci za mirovine u ovoj godini porasti sa 40,1 milijardu kuna na 41 milijardu kuna. Također će se povećati i iznos za plaće s obzirom na ranije dogovoreni rast plaća “3+2 posto’ u ovoj godini. Najvećim dijelom će se potrebna sredstva naći na uštedama na kamatama, najavio je Marić.

Bez smanjenja PDV-a

Uz prijedloge rebalansa za ovu i proračuna za iduću godinu, Vlada će u saborsku proceduru uputiti i devet zakonskih prijedloga kojima definira četvrti krug porezne reforme, a koji bi stupili na snagu s početkom iduće godine.

Zadržavanjem stope PDV-a na 25 posto državnoj blagajni će ostati između 1,7 i 1,8 milijardi kuna, čime će se namaknuti i novac za najavljeno povećanje osnovice plaća državnih i javnih službenika i namještenika za “2+2+2 posto” u idućoj godini, kao i za povećanje osnovnog osobnog odbitka s 3.800 na 4.000 kuna.

Naime, računice koje je još ranije iznio ministar financija pokazale su da će najavljeno povećanje plaća državnih i javnih službenika i namještenika na godišnjoj razini stajati oko 1,1 do 1,2 milijarde kuna, a ukupni efekt najavljenog povećanje osobnog odbitka je oko 500 milijuna kuna. Kako je porez na dohodak prihod lokalnih jedinica, Marić je najavio kompenzacijske mjere.

U setu poreznih zakona i porezno rasterećenje mladih

U sustavu poreza na dohodak je, uz povećanje osnovnog osobnog odbitka s 3.800 na 4.000 kuna, najavljeno i porezno rasterećenje rada mladih odnosno umanjenjem obveze poreza na dohodak za sto posto za mlade do 25 godina života, a za 50 posto za one od 26 do 30 godine života.

Uz već spomenuto odustajanje od smanjenja opće stope PDV-a, Vlada u sustavu PDV-a od početka iduće godine najavljuje sniženje stope tog poreza za ugostiteljstvo s 25 na 13 posto.

Planira se uz ostalo i olakšati poslovanje poreznim obveznicima povećanjem praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s 3 na 7,5 milijuna kuna.

Izmjenama Zakona o porezu na dobit bi se prag ostvarenih prihoda za plaćanje tog poreza po stopi od 12 posto podigao s 3 milijuna kuna na 7,5 milijuna kuna. Stopa poreza na dobit tako od 18 posto tako ostaje za one koji ostvare godišnji prihod veći od 7,5 milijuna kuna.

Uz te zakonske izmjene, u setu poreznih zakona su i izmjene u sustavu posebnih poreza na bezalkoholna pića te na motorna vozila, kao i izmjene zakona o trošarinama, o fiskalizaciji, o administrativnoj suradnji te Općeg poreznog zakona, piše HRT.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hrt