Hrvatska je idealna ljetna destinacija za turiste, kako domaće tako i strane. Osim opasnosti koje predstavlja sami toplinski val opasnost mogu predstavljati i razna živa bića u prirodi. Osim zmija otrovnica o kojima smo prethodno pisali opasnost predstavljaju i još neke životinje, ali znatno manjeg oblika. Opasnost nam prijeti i s kopna i iz mora stoga valja upoznati koliki rizik predstavljaju i što učiniti ako vas ubodu ili ugrizu.
Iako su ozljede koje mogu nanijeti vjerojatnije slučajne nego namjerne, svejedno su bolne i mogu vam pokvariti odmor.
Opasnosti koje vrebaju s kopna Hrvatske
Iako u hrvatskim planinama obitavaju medvjedi, vukovi, risovi i divlje svinje, stjenovita s kamenim liticama, topla hrvatska obala savršeno je mjesto za još opasnija stvorenja — zmije, paukove i škorpione. Čak imaju neugodnu tendenciju naseljavanja urbanih područja.
Zmije
Iako smo o njima već pisali, valja ponoviti da su 3 vrste zmija u Hrvatskoj otrovne. Najčešće zmije s kojima ćete se susresti su poskok (možete zaključiti po vidljivim rogovima na glavi), obični europski poskok i livadski poskok (obje imaju prepoznatljiv cik-cak leđni uzorak). Otrov poskoka prilično je otrovan, no obično ga ne ispusti dovoljno u jednom ugrizu da bi bio opasan po život do dolaska medicinske pomoći. Međutim, situacija je drugačija za djecu ili kućne ljubimce i neki ljudi mogu biti alergični na otrov, što se obično otkrije tek nakon ugriza.
Od obalnih područja zmije najviše ima u Dalmaciji, gdje obitava poskok. Mještani ga zovu “skakač”, a sezona skakanja se nastavlja svake godine kada se zmije sunčaju u blizini ljudskih naselja. Kao rezultat toga, lokalne bolnice obično imaju protuotrov.
Kako izbjeći ugrize zmija:
– Ne hodaj kroz visoku travu gdje ne vidiš pod nogama. Tamo se skrivaju zmije. Ako vidite zmiju, potpuno je izbjegavajte. Zaustavite se i ostavite mu prostora da otpuže sam.
– Ne pokušavajte uhvatiti ili uplašiti zmije. Vjerojatno će to smatrati napadom i uzvratiti.
– Osvrnite se oko sebe kad izađete na selo. Na primjer, rogati poskok ponekad počiva na granama drveća.
>Tri su zmije otrovnice u Hrvatskoj. Kako ih prepoznati i kako reagirati?
Pauci – crna udovica
Ako u prirodi gdje hodate bosi i zavlačite ruke svakako treba biti na oprezu zbog najotrovnijeg europskog pauka – crne udovice, prepoznatljive po crnom tijelu i crvenim točkicama na leđima, piše Croatia.hr.
Voli topla, skrivena i napuštena mjesta pa ćete je sresti u vrtovima, na zidovima okućnica, ispod kamenja, u šikarama, podrumima.
Svoju mrežu grade blizu tla, pa su najčešće žrtve ljudi koji na njih slučajno stanu. Ugriz nije bolan i često prođe neopaženo, ali se ubrzo javljaju simptomi (crvenilo, osip, bol u najbližim limfnim čvorovima, grčevi mišića, znojenje, ubrzano disanje, mučnina) te se tada što prije treba javiti liječniku. Njihov je otrov visoko koncentriran, a neki mogu čak i ubiti ljude. Najčešće nastanjuju Dalmaciju i Istru.
Krpelj
Malen, ali ne i neopasan, opis je za krpelja – sitnu životinju koja u proljeće zadaje mnogo posla dežurnim liječnicima. Krpelj se ponaša kao nametnik koji se hrani krvlju životinja i čovjeka te može prenijeti zarazne bolesti od kojih su neke i smrtonosne. Premda postoji veći broj vrsta krpelja, u Hrvatskoj je najrasprostranjeniji šumski krpelj i njime se mogu zaraziti svi koji borave u prirodi. Krpelje zaražene virusima ili bakterijama najčešće nalazimo u sjevernim i sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske.
Kako biste ih izbjegli, odjenite se višeslojno, izbjegavajte šetnju kroz grmlje i nisko raslinje, a nakon povratka kući temeljito se pregledajte. Također, velika su im meta kućni ljubimci, koje treba zaštititi protiv vanjskih parazita, a pronađenog krpelja, na sebi ili ljubimcu, pokušajte nježno skinuti pincetom kružnim pokretima ili se javite liječniku. Od prijetnji iz zraka najbolnije će vam ubode zadati osa i stršljen. Ovi crno-žuti kukci grade gnijezda u šupljem drveću, drvarnicama i napuštenim mjestima, a ako naiđete na njih, što se prije udaljite jer ih agresivno brane.
Osjetljivi su na trčanje, mahanje rukama, a reagiraju na miris znoja i žive boje. Ubodi mogu izazvati alergijske reakcije sa smrtnim ishodom, a posebno su opasni ubodi na predjelu glave i vrata, stoga je ozlijeđenu osobu potrebno što prije odvesti do liječnika.
>Kako se zaštititi od krpelja i što napraviti ako vas ubode?
Škorpioni
Škorpioni vole živjeti u pukotinama gradskih zidina i na sunčanim liticama. I baš kao zmije i pauci, ne napadaju bez provokacije. Zapravo, veća je vjerojatnost da ćete naletjeti na jedan.
Navodno, što je škorpion veći, to je njegov otrov manje opasan – neki od najopasnijih škorpiona na svijetu mali su poput pauka i gotovo su prozirni. Iako ovo vjerojatno znate — potražite liječničku pomoć ako vas ubode škorpion, piše Yachting.com.
Opasnosti u moru
Ljeto i morske radosti ponekad mogu donijeti i neugodna iskustva pa ako uživate u kupanju i ribolovu, morate pripaziti na vlasulje, meduze i neke ribe. Možemo se susresti s ne toliko opasnim morskim ježevima, ali i, iako vrlo rijetko, s morskim psima kojih ima više od 490 vrsta u Jadranskom moru, pa i s otrovnim ribama i paucima kod čijih ugriza treba reagirati brzo.
>Koje sve opasnosti vam prijete u Jadranu?
Pauk bijelac
Zbog svojih otrovnih bodlji čiji ubod izaziva jake bolove, pauk bijelac (Trachinus draco) proglašen je najzloglasnijom ribom Jadranskog mora. Nazivaju ga još i ranj, draganj i taranta. Pauk bijelac je najčešći u Jadranu, znanstveni naziv mu je je Trachinus draco. Kako i priliči zmaju (lat. Draco – zmaj), ima zlokoban pogled i ostavlja dojam opasnog i opakog bića. Oči su mu izbočene, visoko smještene, sa zjenicama nepravilno izduženog oblika.
Ružičasto sive je boje, koso izbrazdan po tijelu. Naraste u duljinu do 40 cm, a dosegne težinu do 1,5 kg. Mrijesti se od lipnja do kolovoza kada se pojavljuje u manjim skupinama. Živi na pjeskovitim i pjeskovito-muljevitim dnima na dubinama od 1 do 150 m. Omiljena su mu mjesta pijesak uz rubove podmorskih livada posidonije. jelac se vješto i brzo zakopava u pijesak tako da mu vire samo oči i prva leđna peraja. Za to mu je potrebno tek nešto više od sekunde. Tako neprimjetan, nepomično čeka u zasjedi. Kada mu se plijen dovoljno približi, napada ga brzim trzajem.
Otrovne bodlje i simptomi uboda
Otrovni aparat ribe sastoji od dugačke bodlje na škržnom poklopcu okrenute prema natrag i 5 do 8 crnih bodlji smještenih na prvoj leđnoj peraji. Otrov djeluje na živčani i krvožilni sustav čovjeka. Nakon uboda javlja se jaka bol koja u roku od tridesetak minuta postaje nesnošljiva. Bol se prvo javlja na mjestu uboda, a zatim se širi duž cijele ruke ili noge i praćena je otokom cijelog uda.
Zabilježeni su slučajevi ribara koji su sami sebi amputirali ozlijeđeni prst zbog jake boli. Ubodna rana obično dosta krvari, a mjesto uboda najprije pobijeli, a kasnije pocrveni i poplavi. Ponekad se javlja pojačano znojenje, slabost, vrtoglavica, mučnina, povraćanje lupanje srca i visoka temperatura. Intenzitet tegoba će ovisiti o organizmu ubodene osobe i o veličini samog pauka. Otrovanje otrovom paukovki naziva se trahinizam. Od deset uboda pauka u devet slučajeva radi se o pauku bijelcu. Zanimljivo je da nakon nekoliko uboda čovjek razvije otpornost na njegov otrov.
Prva pomoć kod uboda pauka
Nakon uboda pauka najprije iz rane treba ukloniti bodlju. Budući da je otrov termolabilan, treba što prije ubodeno mjesto uroniti u vruću vodu (40° do 60°C), toplu koliko se može izdržati a da se ne bude opečen. Ubodeno mjesto treba držati u vodi dok bol ne prestane, a to nastupa brzo. Otrov je tada uništen. Nakon toga svakako treba potražiti liječničku pomoć.
Pauk nije opasan samo za sportske ribolovce koji, loveći ga udicom dolaze s njim u dodir. Tijekom sezone mriještenja (lipanj – kolovoz), zadržava se u plićim dijelovima mora, pa se tako na njega može nagaziti u plićaku pješčanih plaža. Za hodanje po morskom dnu obavezno treba koristiti odgovarajuću obuću. ‘Ne zaboravite da je i mrtav pauk otrovan’, piše Priroda Hrvatske.com.
>Odlazak s malom djecom na more: Na što paziti i kako ih pripremiti?
Meduza
Meduze se nose strujama u Jadransko more, a često i na obalu, gdje i vas mogu zapljusnuti valovi. Meduze su gotovo nevidljive u vodi i na obali , a obično ćete ih vidjeti tek nakon uboda. Ubodi meduza su bolni i mogu dovesti do posljedica kao što su poteškoće s disanjem ili gubitak svijesti. Iako su smrtni ishod i značajne komplikacije iznimno rijetki, to nije ugodan proces. Doista, njihova sićušna pipka sadrže milijune žarkih stanica koje se lijepe za kožu, a čak i kada se uklone, drugi dio kože može biti zahvaćen.
Murina
Od riba s otrovnim ugrizom najpoznatija je murina. Nakon ugriza se javljaju razni simptomi (crvenilo oteklina, bolovi, grčevi, otežano disanje) te ga često treba obraditi u medicinskoj ustanovi. Stoga je najbolja pomoć uroniti ozlijeđeni dio tijela u vruću vodu, izvaditi ostatke otrovnih bodlji, dezinficirati ranu, prekriti je sterilnom gazom i što se brže javiti liječniku. ‘Zapamtite, životinje napadaju iz straha i obrane, stoga ih se ne smije uznemiravati, nego je najbolje produžiti dalje’.
Morski ježinci
Ježinci se uglavnom drže udaljenijih dijelova Sredozemlja, no Hrvatska je ipak iznimka. Šljunčane plaže i stijene idealna su mjesta za njih. Nakon samo nekoliko metara hodanja u more, ježa možete zgaziti čak i na prometnoj Makarskoj rivijeri. Ježinove bodlje samo su blago otrovne, uzrokuju bol i crvenilo, ali vas zapravo neće otrovati. Glavni problem je koliko su krhki — lako se lome u rani, što otežava njihovo uklanjanje.
Ježinci su glavni razlog zašto ljudi ljeto u Hrvatskoj poistovjećuju s cipelama za vodu , ali su i fantastičan način da se zaštitite od ozljeda izazvanih kamenjem koje leži ispod površine. Ako stanete na morskog ježa, pokušajte ga ukloniti bez da mu slomite bodlje. Izbjegavajte ubod u ruke. Ako vam u stopalu ostanu bodlje koje ne možete ukloniti pincetom, posjetite ljekarnu. Prodaju posebnu kremu (Ihtamol) koja uzrokuje prirodno ispadanje bodlji.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izvor: narod.hr
