Najviši sud RH uskoro će imati predsjednika: Tko je najizgledniji kandidat i za što će sve biti zadužen?

Dobronić Milanović
Foto: fah, snimka zaslona, Fotomontaža: Narod.hr

Odbor za pravosuđe uskoro bi se mogao sastati. Korak je to bliže odabiru predsjednika Vrhovnog suda, najviše sudske institucije u Republici Hrvatskoj, koga se ove godine bira već treći put.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naime, čim je Državno sudbeno vijeće (DSV) u srijedu dostavilo dokumentaciju o trećem javnom pozivu za predsjednika Vrhovnog suda Uredu predsjednika RH, iz Ureda su zatražili od Opće sjednice Vrhovnog suda i saborskog Odbora za pravosuđe mišljenje o petero prijavljenih: Radovanu Dobroniću, Marinu Mrčeli, Lani Petö Kujundžić, Šimi Saviću i Barbari Gundić.

Tako bi se Odbor za pravosuđe mogao sastati već ovoga tjedna kako bi saslušao sve kandidate i potom se očitovao o svakome od navedenih, a što je nakana predsjednika Odbora, SDP-ovog Mišela Jakšića.

Dobronić najizgledniji kandidat?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Neimenovani izvori u subotu su za Jutarnji list potvrdili da se čini kako su predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković postigli dogovor da novi predsjednik bude sudac Radovan Dobronić, iako i oko toga treba biti oprezan. Ovaj sudac Trgovačkog suda, poznat po presudi protiv osam banaka zbog kredita što su ih davale uz valutnu klauzulu u švicarskim francima, prvi je koji se prijavio na treći javni poziv za predsjednika Vrhovnog suda.

U Hrvatskoj nema puno ljudi koji su se bankarima zamjerili više nego sudac Dobronić. On je, naime, u srpnju 2013. prihvatio tužbu udruge Potrošač protiv Zagrebačke, Privredne, Erste, Raiffeisen banke, Hypo Alpe-Adria banke, OTP, Splitske i Sberbanke, a zato što su kršile Zakon o zaštiti potrošača na način da prilikom sklapanja kredita nisu informirale građane o mogućim rizicima valutne klauzule u švicarskim francima, kao i što su nezakonito mijenjale visinu kamatnih stopa u skladu sa svojim internim aktima, u što su potrošači također bili slabo upućeni.

Banke se, naravno, nisu pomirile s tom prvostupanjskom presudom, žalile su se višim sudskim instancama, a u veljači je ove godine Ustavni sud odbacio njihovu ustavnu tužbu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dobronić bi se, ako njegova kandidatura prođe u Saboru, našao u okruženju koje mu ne bi bilo baš naklonjeno. No budući da se odlučio upustiti u ovu političko-pravnu avanturu, moglo bi se zaključiti da je na sve spreman. Da bi bio izabran, potrebno je da ga podrži najmanje 76 saborskih zastupnika.

U svakom slučaju, tko god bude izabran, prije toga će morati proći saslušanje pred Odborom za pravosuđe čiji će članovi o kandidatima na kraju izreći svoje mišljenje, ali riječ je o formalnosti koja na odabir predsjednika suda zapravo nema utjecaj. Saborski zastupnici imaju pravo sudjelovati na sjednici.

> Vrhovni sud: Zašto čelnik nije izabran, tko je sve bio na čelu i zašto je ovaj sud važan?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Pet kandidata za predsjednika Vrhovnog suda, jedan ne ispunjava uvjete

> Milanović i Plenković postigli dogovor: Dobronić će biti novi šef Vrhovnog suda?

> Novi Milanovićev favorit za predsjednika Vrhovnog suda poznat po presudi bankama zbog ‘švicarca’ 

O čemu odlučuje Vrhovni sud i zašto je važan?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Republici Hrvatskoj sudbenu vlast obavljaju redovni i specijalizirani sudovi te Vrhovni sud Republike Hrvatske. Najviši sud u Republici Hrvatskoj je Vrhovni sud Republike Hrvatske (članak 14. Zakona o sudovima). Prema Ustavu Republike Hrvatske Vrhovni sud Republike Hrvatske osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana.

Vrhovni sud Republike Hrvatske:

– osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana, te jednakost svih pred zakonom,
– razmatra aktualna pitanja sudske prakse,
– odlučuje o izvanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka sudova u Republici Hrvatskoj (reviziji i drugim izvanrednim pravnim lijekovima),
– skrbi o stručnom usavršavanju sudaca,
– odlučuje o žalbama protiv prvostupanjskih odluka županijskih sudova i Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske i protiv vlastitih prvostupanjskih odluka, ako zakonom nije drugačije određeno,
– u kaznenom postupku odlučuje u trećem stupnju o žalbama protiv presuda donesenih u drugom stupnju u slučajevima propisanim Zakonom o kaznenom postupku (članak 411.)
– rješava sukob o nadležnosti između sudova na području Republike Hrvatske ako im je zajednički neposredno viši sud,
– obavlja druge poslove određene zakonom.

Vrhovni sud Republike Hrvatske ima dva odjela:

Kazneni odjel – obuhvaća područja kaznenog, prekršajnog prava, te stegovnih postupaka prema propisima o odvjetništvu i javnom bilježništvu,

Građanski odjel – obuhvaća područja građanskoga, trgovačkog i upravnog prava.

Ovo je već treći javni poziv za predsjednika Vrhovnog suda

Podsjetimo, na čelu Vrhovnog suda od 20. srpnja 2017. bio je Đuro Sessa. Prijavio se i za novi mandat na prvom javnom pozivu raspisanom u veljači, koji je Državno sudbeno vijeće (DSV) raspisalo ove godine po novim zakonskim odredbama. Međutim predsjednik RH Zoran Milanović nije ga predložio Saboru, kao niti ostalo troje kandidata koji su se prijavili.

Na drugom pozivu, Milanović je ustrajao na kandidatkinji Zlati Đurđević. Prijedlog predsjednika Zorana Milanovića odbio je 81 zastupnik. Osim većine vladajuće koalicije, povjerenje profesorici Đurđević uskratili su i Hrvatski suverenisti i Domovinski pokret – iz više različitih razloga.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.