Pet kandidata za predsjednika Vrhovnog suda, jedan ne ispunjava uvjete

Snimka zaslona, HRT

U ponoć se zatvara javni poziv za izbor predsjednika Vrhovnog suda. Treći je to pokušaj da se, uz poštovanje pravne procedure, izabere nasljednik Đure Sesse, kojem je mandat istekao sredinom srpnja. Kandidatkinja predsjednika Milanovića Zlata Đurđević nije izglasana u drugom krugu, a predsjednik i u trećem ima svog kandidata. Zasad je stiglo pet prijava, javlja HRT.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kad otkuca ponoć – značit će to kraj trećeg javnog poziva za izbor čelnika Vrhovnog suda. A do konačne objave svih kandidata – pričekat će se da stignu i prijave poslane poštom. Državno sudbeno vijeće će pričekati dva radna dana te 11. kolovoza 2021. dostaviti zaprimljene prijave Uredu predsjednika Republike Hrvatske, oglasili su se iz DSV-a. Predsjednik će zatim kandidature dostaviti na Opću sjednicu Vrhovnog suda i saborski Odbor za pravosuđe, koji će donijeti neobvezujuća mišljenja o kandidatima.

A nakon što natrag dobije njihova mišljenja, predsjednik će jednog kandidata predložiti Hrvatskom saboru, koji će o njemu raspravljati i glasovati. Dosad su službeno zaprimljene prijave petero kandidata. To su Radovan Dobronić, Marin Mrčela, Šime Savić, Lana Peto Kujundžić i Daniel Majer, za kojeg u DSV-u kažu da ne ispunjava uvjete.

Predsjednik Zoran Milanović već je istaknuo svojeg kandidata, suca zagrebačkog Trgovačkog suda Radovana Dobronića, poznatog po presudi bankama koje su davale kredite uz valutnu klauzulu u švicarskim francima. Protiv Dobronića trenutačno se vodi stegovni postupak jer je u jednogodišnjem razdoblju donio manje od 80 posto odluka utvrđenih Okvirnim mjerilima za rad sudaca. Na pitanje postoji li o Dobroniću politički konsenzus, predsjednik Sabora odgovara.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Mislim da se nije o tome razgovaralo, međutim, trebamo vidjeti životopise kandidata, trebamo vidjeti njihove programe, rekao je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković. Dodao je kako mu je želja, a vjeruje i većine koji sudjeluju u tome- da se ovoga puta odabere kandidat koji će zaista biti najbolji.

Za čelno mjesto Vrhovnog suda prijavio se i Marin Mrčela, koji je privremeno, kao vršitelj dužnosti, zamijenio Đuru Sessu. Za HRT je prije dva tjedna odgovorio zašto se na javni poziv ne prijavljuje više kandidata s tog suda: “Ako je ozračje takvo da se podcjenjuju suci, mislim da je ljude teško natjerati da se jave”.

Političko ozračje ne sviđa se ni Ivanu Turudiću, koji je upravo danas odlučio da se neće prijaviti. Turudić tvrdi da “predsjednik hrvatske države krši hrvatske zakone te da je mogao pričekati da dođu sve prijave potencijalnih kandidata pa da onda obznani svog favorita”. Nakon političkih nesuglasica zbog prijedloga Zlate Đurđević, pitanje je može li treći javni poziv, u političkom smislu, značiti i treću sreću.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Nitko mi se neće nametati za kandidata za predsjednika ili predsjednicu Vrhovnog suda, to ne dopuštam. A kad bude konačno to što treba postati, on sa mnom više nikakve veze nema, kao ni do sada, rekao je prije dva dana predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.

– Nitko nije mijenjao zakon da bi pritiskao aktualnog predsjednika Republike procedurom kako da predlaže predsjednika Vrhovnog suda, ta teza je totalno promašena, rekao je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, 4. kolovoza 2021.

Kakva god bila, konačna odluka bit će donesena u Saboru – ako bude potrebno, i na izvanrednoj sjednici. Jandroković je najavio kako nije nemoguće da se početkom 9. mjeseca održi sjednica Hrvatskog sabora. U tom slučaju saborski će zastupnici zbog izbora čelnika Vrhovnog suda morati skratiti dvomjesečnu ljetnu stanku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.