Predsjednik Vrhovnog suda Dobronić objavio je priopćenje u kojem izričito kaže da se s kritikama svih sudaca Vrhovnog suda RH po pitanju uvođenja femicida ili teškog ubojstva ženske osobe kao novog pojma u Kazneni zakon ne slaže. Svoje mišljenje Dobronić je, zajedno s mišljenjem sudaca Vrhovnog suda poslao Ministarstvu pravosuđa.
Vlada Andreja Plenkovića ovo je predložila nakon popuštanja pritiscima feminističkih udruga i tijela Europske unije Grevio koje nadzire provedbu Istanbulske konvencije. No, struka se oglasila i prijedlog kritizira.
> Plenkoviću se koketiranje s feministicama obilo o glavu?! Pogledajte kako su suci Vrhovnog suda i HOK ‘pokopali’ femicid
Što tvrdi Dobronić oko femicida?
Suci Kaznenog odjela, istaknuo je Dobronić, kategorički su odbacili osnovanost ovog prijedloga izmjene zakona, a u svojoj su se analizi pozvali na hrvatski Ustav, Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te pojedine zakonske komentare i stručne članke. “Ali tom prilikom se nisu uopće osvrnuli na Konvencija vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija)”, poručio je.
Dobronić tvrdi da su time suci dali nepotpuno mišljenje, jer nisu vodili računa da se u Istanbulskoj konvenciji koja je propisala da se “posebne mjere koje su potrebne za sprječavanje i zaštitu žena od rodno utemeljenog nasilje neće smatrati diskriminacijom”.
‘Do sada su bile preblage kazne’
Također, napominje da suci nisu vodili računa ni o drugom članku te konvencije, koji “propisuje obvezu države potpisnice konvencije, da svoje mjere temelji na razumijevanju rodno uvjetovanog nasilja nad ženama, nasilja u obitelji i da su usredotočene na ljudska prava i sigurnost žrtve”.
“Može se reći da izmjenama svakog propisa treba pristupiti suzdržano, a pogotovo izmjenama temeljnih propisa kao što su propisi iz oblasti Kaznenog prava”, istaknuo je Dobronić u priopćenju.
Kaže da nije dvojbeno da su se već prema postojećem zakonodavnom uređenju mogle u proteklom razdoblju izricati znatno teže kazne od prosječnih kazni, za koje smatra da su bile značajno preblage i kao takve nisu ispunile svrhu generalne prevencije.
> Ideološko politikanstvo: Po čemu je Veljača kvalificirana za sastanke s Plenkovićem?
‘Sigurnost žena je ugrožena’
“Činjenica je da je sigurnost žena u ozbiljnom stupnju ugrožena i da zahtijeva hitnu reakciju sustava, samim time ostaje dvojbeno može li se čekati da dođe do sveobuhvatne i temeljite promjene sudske prakse za ova kaznena djela, naročito u dijelu koji se odnosi na izricanje kazni”, istaknuo je. Zaključno, poručio je da “ne odbacuje svaku osnovanost” uvođenja femicida kao posebnog kaznenog djela.
Struka od početka upozorava da je uvođenje ovog pojma – pogrešno
Već je u rujnu bilo jasno kako je uvođenje novog zločina u Kazneni zakon – femicida, sporno. Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar tada je za Narod.hr već je tada upozoravala kako je riječ o diskriminatornom pojmu i pitala se vrijedi li život žena više od života muškaraca.
Prijedlog naišao na žestoku kritiku svih sudaca Vrhovnog suda RH
17. listopada u javnu raspravu uključili su se ”svi suci Vrhovnog suda RH”. Oni napominju da se u obrazloženju prijedloga ističe da je od 2020. do 2023. bilo 11 pravomoćnih presuda za kazneno djelo teškog ubojstva iz članka 111. točke 3. KZ/11. (teško ubojstvo bliske osobe koju je počinitelj ranije zlostavljao). Dvije žrtve su bili muškarci, a devet su bile žene.
Od potonjih devet, u šest predmeta bila je riječ o partnerskom odnosu, a u tri predmeta počinitelj je bio sin koji je ubio majku. Dakle, u svim tim predmetima riječ je o bliskim osobama prema članku 89. stavku 9. KZ/11.Osim što naglašavanju da već postoji kazneno djelo teškog ubojstva člana obitelji kojeg je počinitelj ranije zlostavljao, suci Vrhovnog suda prigovaraju da prijedlog izmjena Kaznenog zakona ”ne daje znanstveno-stručne razloge za uvođenje kaznenog djela teškog ubojstva ženske osobe”.
Suci Vrhovnog suda: Prijedlog je političke naravi
Ovu snažnu kritiku Vladi začinili su i konstatacijom ”da ne postoje znanstveno-stručni razlozi za uvođenje novoga oblika teškog ubojstva” i da je ” razlog ovakvog prijedloga političke naravi”.
Osim toga, ističu suci Vrhovnog suda koji su očito bili jednoglasni oko svog doprinosa javnoj raspravi, da se u prijedlogu ističe ”nultu stopu tolerancije nasilja prema ženama” kao da ne postoji nulta stopa tolerancije nasilja prema svim osobama, nevezano uz spol.
”Odredba je u biti zasnovana na spolnoj neravnopravnosti i suprotna je ravnopravnosti spolova”
Prijedlog uvođenja teškog ubojstva ženske osobe neprihvatljiv je s ustavnopravnog, konvencijskopravnog i kaznenopravnog aspekta.
Prema članku 3. stavku 1. Ustava Republike Hrvatske ravnopravnost spolova je jedna od najviših vrednota ustavnog poretka i Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava. Predložena odredba uvodi veću kaznenopravnu zaštitu žena u odnosu na muškarce u usporedivoj situaciji.
Stoga je predložena odredba u biti zasnovana na spolnoj neravnopravnosti i stoga je suprotna ravnopravnosti spolova kao jednoj od najviših vrednota ustavnog poretka. Ustavnopravno nije prihvatljivo da žrtve jednog spola uživaju pojačanu ili veću kaznenopravnu zaštitu od žrtava drugog spola.
> Kud GREVIO okom, tud Plenković skokom: Kako je Vlada nakon izvješća o Istanbulskoj, brzinski udovoljila zahtjevima feministica
”Stupnjevanje ljudskih života prema vrijednosti osobe strano je kaznenom pravu”
Osim toga, stupnjevanje ljudskih života prema vrijednosti osobe strano je kaznenom pravu. Svi su životi jednaki jer članak 21. stavak 1. Ustava jamči jednako pravo na život svakom ljudskom biću. S tim je obrazloženjem ukinut kvalificirani oblik teškog ubojstva kada je žrtva dijete ili maloljetna osoba.
Izdvajanjem ubojstva žene izgleda da se životu žene daje veća vrijednost od života muškarca. To je diskriminatorno i ustavnopravno neprihvatljivo.
Napominju i da bi za počinitelja/icu koji ubije blisku žensku osobu (primjerice, majku ili sestru) maksimalna kazna bi bila kazna dugotrajnog zatvora četrdeset godina.
Za počinitelja/icu koji ubije blisku mušku osobu maksimalna kazna bi bila kazna zatvora dvadeset godina i da se time u stvari život bliske ženske osobe vrednuje više nego život bliske muške osobe. To je kaznenopravno nerazumno i neprihvatljivo.
Suci Vrhovnog suda pitaju se što je s onima koji ”mijenjaju spol”?!
Suci vrhovnog suda prepoznali su i novi mogući problem, ironično ili ne. Naime, pitaju se što s osobama koje su u postupku ”promjene spola (u tijeku je hormonalna i kirurška terapija), ubojstvo transrodne osobe ili ubojstvo međuspolne osobe?”.
Soju oštru kritiku začinili su komparacijom s pravnim sustavima koji Hrvatskoj obično služe kao uzor i zaključili kako takvo kazneno djelo ne sadrže kazneni zakoni Njemačke, Austrije, Švicarske, Danske, Norveške, Švedske, Nizozemske.
