Nakon Jokićevog omalovažavanja HAZU: 5 činjenica koje treba znati o Akademiji

Foto:faj, montaža narod.hr

Nakon što je Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo HAZU-a objavilo Izjavu, od 11. prosinca 2017., o tome da je rodna ideologija u Istanbulskoj konvenciji neprihvatljiva za odgojno-obrazovni sustav, akademici su bili izloženi napadima lijevo-liberalnih udruga, aktivista, političe stanke i Borisa Jokića, bivšeg voditelja Ekspertne skupne za provođenje cjelovite kurikularne reforme. U tim raspravama nije naveden niti jedan protuargument – jedino uvrede. Boris Jokić je tako Izjavu HAZU-a proglasio “u potpunosti neistinitom i nedostojnom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti”, a lijevo-liberalne udruge i politička strana Pametno nazvali su ih “vjerskim fundamentalistima koji se zalažu protiv ljudskih prava žena”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Priopćenje HAZU-a: Rodna ideologija u Istanbulskoj konvenciji neprihvatljiva za odgojno-obrazovni sustav

Jokić pozvao Kusića da se ogradi od izjave ZNV HAZU-a

LGBT i Pametno proglasili hrvatske znanstvenike vjerskim fundamentalistima

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Evo 5 činjenica o HAZU i njezinim članovima:

1. Što je HAZU?

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) je najviša znanstvena i umjetnička ustanova u Republici Hrvatskoj. Hrvatski sabor je 1861. godine donio prvi zakonski akt o osnivanju Akademije u Zagrebu, no ustavnopravno može se govoriti o njezinu osnivanju 4. ožujka 1866.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

2. Koji su glavni zadaci HAZU-a?

Glavni zadaci Akademije utvrđeni su u članku 3. Zakona o HAZU i to kako slijedi:

    1. Akademija potiče i organizira znanstveni rad i zalaže se za primjenu postignutih rezultata, razvija umjetničku i kulturnu djelatnost i brine o hrvatskoj kulturnoj baštini i njezinoj afirmaciji u svijetu;
    2. objavljuje rezultate znanstvenih istraživanja i umjetničkog stvaralaštva;
    3. daje prijedloge i mišljenja za unapređivanje znanosti i umjetnosti na područjima koja su od osobite važnosti za Republiku Hrvatsku.

3. Tko su čanovi HAZU-a?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Članovi Akademije su počasni, redoviti i dopisni te članovi suradnici. Akademija je započela 1866. godine sa 16 redovitih članova, dok ih je danas 160. Skupština Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti donijela je 12. lipnja 1996. godine poseban Pravilnik o predlaganju i izboru članova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Za redovitog člana može biti izabran znanstvenik ili umjetnik, državljanin Republike Hrvatske, čiji su rezultati i dometi na polju znanosti ili umjetnosti po svojoj visokoj vrijednosti općepriznati. Redoviti članovi imaju pravo na naziv akademik i oni su u stalnom radnom sastavu Akademije. Redovitih članova može biti do 160.

  • Za članove suradnike biraju se u pravilu mlađi znanstvenici ili umjetnici iz Republike Hrvatske. Članova suradnika može biti najviše 100.
  • Za počasnog člana može biti izabrana osoba zaslužna za razvoj i napredak znanosti i umjetnosti. Hrvatska akademija danas nema počasnog člana, a među preminulim su počasnim članovima kardinal Franjo Kuharić, nobelovci Linus Pauling, Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog, zatim don Frano Bulić, Ljubo Babić Gjalski, Alfons Mucha, Vlaho Bukovac, Celestin Medović, Ivan Zajc, Dimitrije Ivanović Mendeljejev, Nikola Tesla i niz drugih istaknutih znanstvenika i umjetnika iz svijeta.
  • Za dopisne članove biraju se u pravilu istaknuti znanstvenici i umjetnici iz inozemstva koji na neki način surađuju s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti. Među njima su mnogi dobitnici najvećih nagrada u znanosti i umjetnosti. Dopisnih članova može biti do 160.

Popis članova HAZU-a možete pronaći na ovoj poveznici: Članovi Akademije

4. U koliko razreda su organizirani članovi HAZU-a?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nositeljii Akademijinih zadataka su razredi. Radni sastav razreda čine redoviti članovi, a u širi sastav ulaze i dopisni članovi i članovi suradnici.

U Akademiji djeluju ovi razredi:

  • Razred za društvene znanosti
  • Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti
  • Razred za prirodne znanosti
  • Razred za medicinske znanosti
  • Razred za filološke znanosti
  • Razred za književnost
  • Razred za likovne umjetnosti
  • Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju
  • Razred za tehničke znanosti

5. Tko predlaže moguće članove Akademije i kako se biraju?

Prijedlog za izbor članova mogu dati razredi Akademije, znanstvenonastavna vijeća sveučilišta, fakulteta i umjetničkih akademija, te vijeća znanstvenih ustanova. Prijedlog za izbor stranih državljana za počasne i dopisne članove može dati i predsjedništvo. Potom se obrazloženi pismeni prijedlog za izbor članova dostavlja se predsjedništvu Akademije. O prijedlozima za izbor članova Akademije raspravlja se i odlučuje tajnim glasovanjem u razredu za koji se biraju. Predsjedništvo dostavlja skupštini Akademije samo prijedloge koji su u razredu prihvaćeni. Članovi se biraju tajnim glasovanjem svake druge godine na skupštini Akademije.

Prof. Matko Marušić: Bernardić svojim lažima o Istanbulskoj konvenciji ponižava sebe, svoju struku i sve građane

Ivan Munjin: Govor netrpeljivosti udruga koje napadaju HAZU štetan je za hrvatsko društvo

Suradnik HAZU demantirao Večernji, zgrožen neprofesionalnošću njihove novinarke

Članovi HAZU-a izabiru se iz redova najvrsnijih stručnjaka određnog područja, a predlažu ih stručna tijela odnosno kolege, znanstvenici. Uzimajući u obzir navedene činjenice može se jedino zaključiti da, ako je tko “nedostojan” govoriti o štetnom utjecaju Istanbulske konvencije na učenike u obrazovnom sustavu Hrvatske, onda je to g. Jokić. Jer je njega na mjesto voditelja Ekspertne skupne za provođenje cjelovite kurikularne reforme dovela politika, prema tvrdnjama bivšeg premjera Milanovića – po istom ključu njega i g. Nevena Budaka kao predsjednika Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. Dakle  stranka – SDP – čiji je predsjednik potpisao Istanbulsku konvenciju, ista je ona stranka koja i danas sa svojim partnerima nastoji nametnuti njezinu, za Hrvatsku vrlo štetnu, ratifikaciju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.