Nakon što je Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo HAZU-a objavilo Izjavu, od 11. prosinca 2017., o tome da je rodna ideologija u Istanbulskoj konvenciji neprihvatljiva za odgojno-obrazovni sustav, akademici su bili izloženi napadima lijevo-liberalnih udruga, aktivista, političe stanke i Borisa Jokića, bivšeg voditelja Ekspertne skupne za provođenje cjelovite kurikularne reforme. U tim raspravama nije naveden niti jedan protuargument – jedino uvrede. Boris Jokić je tako Izjavu HAZU-a proglasio “u potpunosti neistinitom i nedostojnom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti”, a lijevo-liberalne udruge i politička strana Pametno nazvali su ih “vjerskim fundamentalistima koji se zalažu protiv ljudskih prava žena”.
Jokić pozvao Kusića da se ogradi od izjave ZNV HAZU-a
LGBT i Pametno proglasili hrvatske znanstvenike vjerskim fundamentalistima
Evo 5 činjenica o HAZU i njezinim članovima:
1. Što je HAZU?
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) je najviša znanstvena i umjetnička ustanova u Republici Hrvatskoj. Hrvatski sabor je 1861. godine donio prvi zakonski akt o osnivanju Akademije u Zagrebu, no ustavnopravno može se govoriti o njezinu osnivanju 4. ožujka 1866.
2. Koji su glavni zadaci HAZU-a?
Glavni zadaci Akademije utvrđeni su u članku 3. Zakona o HAZU i to kako slijedi:
-
- Akademija potiče i organizira znanstveni rad i zalaže se za primjenu postignutih rezultata, razvija umjetničku i kulturnu djelatnost i brine o hrvatskoj kulturnoj baštini i njezinoj afirmaciji u svijetu;
- objavljuje rezultate znanstvenih istraživanja i umjetničkog stvaralaštva;
- daje prijedloge i mišljenja za unapređivanje znanosti i umjetnosti na područjima koja su od osobite važnosti za Republiku Hrvatsku.
3. Tko su čanovi HAZU-a?
Članovi Akademije su počasni, redoviti i dopisni te članovi suradnici. Akademija je započela 1866. godine sa 16 redovitih članova, dok ih je danas 160. Skupština Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti donijela je 12. lipnja 1996. godine poseban Pravilnik o predlaganju i izboru članova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Za redovitog člana može biti izabran znanstvenik ili umjetnik, državljanin Republike Hrvatske, čiji su rezultati i dometi na polju znanosti ili umjetnosti po svojoj visokoj vrijednosti općepriznati. Redoviti članovi imaju pravo na naziv akademik i oni su u stalnom radnom sastavu Akademije. Redovitih članova može biti do 160.
- Za članove suradnike biraju se u pravilu mlađi znanstvenici ili umjetnici iz Republike Hrvatske. Članova suradnika može biti najviše 100.
- Za počasnog člana može biti izabrana osoba zaslužna za razvoj i napredak znanosti i umjetnosti. Hrvatska akademija danas nema počasnog člana, a među preminulim su počasnim članovima kardinal Franjo Kuharić, nobelovci Linus Pauling, Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog, zatim don Frano Bulić, Ljubo Babić Gjalski, Alfons Mucha, Vlaho Bukovac, Celestin Medović, Ivan Zajc, Dimitrije Ivanović Mendeljejev, Nikola Tesla i niz drugih istaknutih znanstvenika i umjetnika iz svijeta.
- Za dopisne članove biraju se u pravilu istaknuti znanstvenici i umjetnici iz inozemstva koji na neki način surađuju s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti. Među njima su mnogi dobitnici najvećih nagrada u znanosti i umjetnosti. Dopisnih članova može biti do 160.
Popis članova HAZU-a možete pronaći na ovoj poveznici: Članovi Akademije
4. U koliko razreda su organizirani članovi HAZU-a?
Nositeljii Akademijinih zadataka su razredi. Radni sastav razreda čine redoviti članovi, a u širi sastav ulaze i dopisni članovi i članovi suradnici.
U Akademiji djeluju ovi razredi:
- Razred za društvene znanosti
- Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti
- Razred za prirodne znanosti
- Razred za medicinske znanosti
- Razred za filološke znanosti
- Razred za književnost
- Razred za likovne umjetnosti
- Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju
- Razred za tehničke znanosti
5. Tko predlaže moguće članove Akademije i kako se biraju?
Prijedlog za izbor članova mogu dati razredi Akademije, znanstvenonastavna vijeća sveučilišta, fakulteta i umjetničkih akademija, te vijeća znanstvenih ustanova. Prijedlog za izbor stranih državljana za počasne i dopisne članove može dati i predsjedništvo. Potom se obrazloženi pismeni prijedlog za izbor članova dostavlja se predsjedništvu Akademije. O prijedlozima za izbor članova Akademije raspravlja se i odlučuje tajnim glasovanjem u razredu za koji se biraju. Predsjedništvo dostavlja skupštini Akademije samo prijedloge koji su u razredu prihvaćeni. Članovi se biraju tajnim glasovanjem svake druge godine na skupštini Akademije.
Ivan Munjin: Govor netrpeljivosti udruga koje napadaju HAZU štetan je za hrvatsko društvo
Suradnik HAZU demantirao Večernji, zgrožen neprofesionalnošću njihove novinarke
Članovi HAZU-a izabiru se iz redova najvrsnijih stručnjaka određnog područja, a predlažu ih stručna tijela odnosno kolege, znanstvenici. Uzimajući u obzir navedene činjenice može se jedino zaključiti da, ako je tko “nedostojan” govoriti o štetnom utjecaju Istanbulske konvencije na učenike u obrazovnom sustavu Hrvatske, onda je to g. Jokić. Jer je njega na mjesto voditelja Ekspertne skupne za provođenje cjelovite kurikularne reforme dovela politika, prema tvrdnjama bivšeg premjera Milanovića – po istom ključu njega i g. Nevena Budaka kao predsjednika Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. Dakle stranka – SDP – čiji je predsjednik potpisao Istanbulsku konvenciju, ista je ona stranka koja i danas sa svojim partnerima nastoji nametnuti njezinu, za Hrvatsku vrlo štetnu, ratifikaciju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
