Nakon “neprihvatljivih i neprimjerenih” riječi izrečenih u nedavnoj prošlosti, Hrvatska i Mađarska odlučne su razvijati prijateljske odnose i promijenti način komunikacije, kazali su ministri vanjskih poslova dviju zemalja Miro Kovač i Peter Szijjarto u utorak na konferenciji za novinare u Budimpešti.
“Nikada kao u nedavnoj prošlosti nisu bili tako otežani razgovori između Hrvatske i Mađarske. Doživjeli smo neprihvatljive i neprimjerene napade. Stoga smo odlučili pregovore pomaknuti s mrtve točke i poboljšati bilateralne odnose”, rekao je Szijjarto nakon razgovora s hrvatskim kolegom Kovačem, ne skrivajući zadovoljstvo rezultatima nedavnih izbora u Hrvatskoj.
“Moram reći da sam zadovoljan da je njihova opcija pobijedila u Hrvatskoj, zato i tebi Miro posebno čestitam kao svojem kolegi i svim članovima nove hrvatske vlade”, rekao je mađarski šef diplomacije.
Naglasio je kako je Mađarska druga zemlja u koju se uputio ministar Kovač, nakon BiH, ali prva koja je članica EU. Na tome je iznimno zahvalio hrvatskoj vladi i rekao da je to izuzetno dobro za mađarsko-hrvatske odnose.
“Hrvatska i Mađarska su dvije prijateljske zemlje, naše je prijateljstvo povijesno, snažno i mi ćemo na temelju toga pristupiti rješavanju otvorenih pitanja”, kazao je ministar Kovač.
Hrvatski je ministar kazao da je Szijjarto u pravu kada je spomenuo da je “bilo vike i osuđivanja”.
Sada se međutim, složila su se oba ministra, treba fokusirati na suradnju i budućnost i u dobrom duhu, restrukturirati odnose i rješavati otvorena pitanja.
Kovač demantirao da izbjeglice kreću preko Crne Gore
Kad je u pitanju izbjeglička kriza, koji su bile i razlog nedavne svađe Hrvatske i Mađarske, ministar Kovač je rekao da se kratkoročno to pitanje možda može rješavati nacionalno, ali da je potrebno europsko rješenje.
Treba uspostaviti i ojačati obrambenu crtu na jugu Europe. “Ako ne možemo obraniti jugoistočnu i srednju Europu bit ćemo u velikim problemima”, kazao je Szijjarto.
“Vjerujem da će EU ostati kompaktna i da će Schengen preživjeti”, dodao je Kovač koji je ujedno demantirao da postoji izbjeglički val preko Crne Gore, ali ako se pojavi “Hrvatska će biti spremna”, naglasio je.
Szijjarto je rekao da je Mađarski intreresda se Schengen održi i ojača, a njegova je zemlja spremna pomoći Hrvatskoj u pripremama za pristupanje toj zoni bez unutarnjih kontrola.
Kao sljedeće otvoreno pitanje ministri su izdvojili odnos INA-e i MOL-a gdje su posljednjih godina odnosi između dva najveća Inina dioničara, MOL-a i hrvatske vlade, prilično napeti.
Bez detalja o odnosu Ina-MOL
Szijjarto je zamolio predstavnike medija da imaju razumijevanja što zasad o detaljima ne želi govoriti. “Tu će biti potrebna nova razina komunikacije. Ne želimo putem medija rješavati taj problem”, rekao je, dodajući da će javnost biti obaviještena čim dođe do konkretnih dogovora. Od iznimne je važnosti što se sada pregovori mogu “razumno i kulturno voditi”, rekao je šef mađarske diplomacije.
Ministri su spomenuli i važnost obnove željezničkog prometa, izgradnju autoceste od BiH do Budimpešte preko Osijeka i izgradnju LNG terminala.
Kovač je najavio kako se nada da će sljedeća stepenica biti susret dvojice premijera Tihomira Oreškovića i Viktora Orbana kojemu se zahvalio što je 2011. igrao važnu ulogu kada je Hrvatska bila u završetku pristupnih pregovora te tada pokazao da ima “europsku svijest”.
Kovač je rekao da je njegova želja vratiti se na razinu odnosa kakva je bila prije desetak godina kada su Hrvatska i Mađarska održavale zajedničke sjednice vlada.
“Mi želimi razvijati snažnu srednjoeuropu okomicu i tu naši prijatelji Mađari igraju vrlo važnu ulogu”, rekao je Kovač misleći na inicijativu Jadran-Baltik-Crno more koju snažno promovira hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.
Kovač se tijekom posjeta Budimpešti sastao i s predsjednikom parlamenta Laszlom Koeverom, mađarskim ministrom obrane Istvanom Simicskom i predsjednikom Odbora za vanjsku politiku u mađarskom parlamentu Zsoltom Nemethom. Također se susreo i s predstavnicima hrvatske zajednice u Mađarskoj, a na kraju posjeta održat će predavanje na Institutu za vanjske poslove i trgovinu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
