Nasilje u obitelji u porastu, društvo ne čini dovoljno

Foto: Thinkstock

Raspravu o prijedlogu Zakona o zaštiti od nasilja u obitelj saborski su zastupnici u srijedu iskoristili kako bi upozorili na trend rasta obiteljskog nasilja, te upozorili da društvo ne čini dovoljno u njegovu sprječavanju i zaštiti žrtava, posebno kada je riječ o ženama.

“Zabrinjava brojka od 22 do 45 ubijenih žena godišnje. Svake godine prijavljuje se između 11.500 i 17.500 počinitelja, a broj žrtava takvih djela kreće se između 14.500 i 22.200, od čega su žene žrtve u 64 do 71 posto slučajeva. Službeni podaci policije pokazuju da je svake godine prijavljeno između 1.400 i gotovo 2.000 kaznenih djela, pri čemu su opet žene u 75 do 80 posto slučajeva”, istaknuo je Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid), pozivajući se na podatke MUP-a.

SDP-ova Romana Jerković uvjerena je da kao društvo ne činimo ništa. “Nasilnici i ubojice su krivci, ali odgovornost države neupitna”, poručila je.

Irena Petrijevčanin Vuksanović (HDZ) upozorava kako je nasilje postalo sve brutalnije, te se u njega uključuje sve veći broj članova obitelji.

Hrvoje Zekanović (Hrast) upozorio je na potrebu hitne ratifikacije Istanbulske konvencije, čije su odredbe, kaže, inkorporirane u predloženi zakon, ali konvencija u Saboru još nije ratificirana. “Zar 12 tisuća prebijenih i pretučenih žena godišnje nije dovoljan razlog da to učinimo”, nadovezala se pitanjem SDP-ovka Jerković.

Željko Jovanović (SDP) ponovno je aktualizirao pitanje građanskog i zdravstvenog odgoja. “Besmisleno se suprotstavljati uvođenju obrazovanja za zdravlje, obrazovanja za građansko društvo i demokraciju u škole, jer je to jedini način da mladi ljudi od najranije dobi poštuju sami sebe, ali da poštujući sami sebe poštuju i svoje prijatelje, svoje roditelje”, istaknuo je Jovanović.

‘Mostovka’ Ines Strenja Linić upozorila je na porast još jednog zastrašujućeg oblika nasilja, onog nad starijim osobama koje se, kaže, ne prijavljuje jer roditelji od sramote ne žele prijaviti vlastitu djecu.

S tim se slaže i Kažimir Varda (Klube Stranke rada i solidarnosti, Reformista i nezavisnih zastupnika), koji je ustvrdio da se takvo, najčešće psihičko nasilje obično događa u domovima umirovljenika. Nerijetko ga, ističe, čine i treće osobe, tzv. lovci na nekretnine kroz ugovore o uzdržavanju. Varda je zamjerio i činjenici da za takve osobe nema službenih skloništa sličnih onima za žene i djecu žrtve nasilja, kao i tome da stariji ljudi nemaju svoga pravobranitelja.

Zakon o zaštiti nasilja u obitelji trebao bi ojačati poziciju žrtava tijekom postupka, a omogućilo bi im se i aktivno sudjelovanje u procesu te spriječila njihova traumatizacija i sekundarna viktimizacija. Nalaže se i obveza djelatnika zdravstvenih i ustanova socijalne skrbi, odgojno-obrazovnih i vjerskih ustanova, humanitarnih organizacija ili organizacija civilnog društva da prijave uočeno počinjenje nasilja u obitelji.

Također se predviđa i osnivanje Povjerenstva za praćenje i unaprjeđenje rada tijela kaznenog i prekršajnog postupka te izvršavanja sankcija vezanih za zaštitu od nasilja u obitelji, koje će se osnovati pri Ministarstvu pravosuđa.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Hina