Glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan pred Hrvatskim će saborom uskoro predstaviti i braniti izvješće o radu Državnog odvjetništva za 2015. godinu, a ujedno će to značiti i da brani svoju poziciju jer, padne li izvješće, zasigurno će i on biti smijenjen.
To će izvješće pokazati odnos vladajućih – HDZ-a i Mosta – prema glavnom državnom odvjetniku, s obzirom na to da se još za mandata bivšeg premijera Tihomira Oreškovića nagađalo kako bi Cvitana mogli razriješiti prije isteka mandata.
Potpredsjednik Mosta i saborski zastupnik Nikola Grmoja izjavio je nedavno da oni u tom trenutku nisu bili za promjene, a kakav će stav sad zauzeti trebaju vidjeti, jer moraju analizirati izvješće. Cvitan navodi da je njihov “kvalitetan rad rezultat natprosječnog angažmana i zalaganja, stalne edukacije, ali i sustavnog nadzora nad radom svih državnih odvjetništava”, no upozorava da za nastavak rada s jednakim stupnjem dostignutih rezultata posebnu pozornost treba posvetiti zapošljavanju vježbenika i savjetnika, kao i podizanju stupnja opremljenosti odvjetništava, piše Glas Slavonije.
(VIDEO) Ljutiti Cvitan pokazao pravo lice: Pravobraniteljica i Željka Markić pričaju gluparije!
Stara oprema
Cvitan u izvješću upozorava da je oprema za snimanje dokaznih radnji, odnosno razgovora s okrivljenima i svjedocima stara tri godine pa su se počeli javljati manji kvarovi, a s obzirom na to da nisu predviđena sredstva za njezino održavanje, uskoro bi moglo doći do poteškoća. Iako je Ministarstvo pravosuđa u 2015. učinilo napore na rješavanju prostornih potreba za pojedina državna odvjetništva, neka i dalje rade u neodgovarajućim prostorima, što dovodi i do nemogućnosti zapošljavanja novih osoba.
Osim dva najveća državna odvjetništva u Hrvatskoj, onima u Zagrebu i Rijeci, s ozbiljnim prostornim problemima suočen je i Uskok. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske zbog nužnosti popunjavanja broja nedostajućih zamjenika glavnog državnog odvjetnika također se suočava s nedostatkom prostora, upozorava Cvitan. Upozorava i da je potrebno postaviti okvire sigurnosnog sustava, s obzirom na to da se u njihove prostorije dovode osobe za koje postoje sigurnosni rizici, dok neka državna odvjetništva imaju službena vozila starija od deset, čak i dvadeset godina.
Mladen Bajić i Dinko Cvitan – zamijenili uloge prije dvije godine, što se promijenilo?
DORH je u 2015. zaprimio 38.227 kaznenih prijava protiv poznatih počinitelja, što je za 15 posto više nego godinu ranije. U ukupnom broju zaprimljenih prijava i dalje prevladavaju kaznena djela protiv imovine s 35,5 posto. Nepoznatih prijavljenih počinitelja bilo je za 6,4 posto više nego godinu ranije. Državna odvjetništva odbacila su 12.363 prijave, što predstavlja 42 posto od ukupno riješenih prijava, neposrednim optuženjem odlučeno je u odnosu na 12.701 osobu, dok je rješenje o provođenju istrage doneseno za 3583 osobe (12 posto). U 2015. dovršeno je ukupno 3841 istraga te je u radu ostalo 1596 istraga, što u postocima predstavlja manje nedovršenih istraga no u proteklom izvještajnom razdoblju. Po dovršenoj istrazi podignuto je ukupno 3230 optužnica, što je ukupno 82,7 posto svih odluka po dovršenoj istrazi.
Saborski Odbor za ratne veterane: Tražimo Cvitanov dolazak, Nazor uživa povjerenje
DORH ukazuje na poteškoće u zakonima u vezi s rokovima za završetak istrage i donošenje odluke te smatra opravdanim promijeniti rok za završetak istrage na način da produljenje instruktivnog roka za završetak istrage ne ovisi isključivo o složenosti ili težini predmeta, nego i o drugim kriterijima. Optužna vijeća su u 2015. potvrdila više od 96 posto svih optužnica, što u DORH-u smatraju vrlo zadovoljavajućim postotkom.
Prvostupanjske presude donesne su u odnosu na 14.620 odraslih osoba, od čega je 13.387 osuđujućih. Oslobađajuće presude donesene su za 737 odraslih osoba (5 posto), dok je optužba prema 496 odraslih osoba odbijena (3,4 posto). U odnosu na godinu ranije doneseno je 7,2 posto manje prvostupanjskih presuda protiv odraslih osoba. Od ukupnog broja sankcija i u 2015. ponovno prevladavaju uvjetne osude, koje su primijenjene prema 9796 osoba, odnosno 73,2 posto počinitelja. U odnosu na kaznenu politiku sudova, navodi DORH, i dalje je primjetno da sudovi kada se izuzmu najteža kaznena djela u pravilu sankcije izriču u donjoj trećini zakonom propisanih kazni za pojedino kazneno djelo, a česta je i primjena instituta sudskog ublažavanja kazne. “Kada se tome pridoda da je u općinskoj nadležnosti učestala primjena uvjetne osude, a imajući u vidu broj recidiva, kao i općenito kretanje prijavljenog kriminaliteta, koji je u porastu, ovakva kaznena politika uglavnom se pokazuje neodgovarajućom”, smatraju u DORH-u.
Zašto je Dinko Cvitan obmanjivao javnost o istragama pokrenutim u BIH protiv časnika HV-a?
Hoće li Mladen Bajić i Dinko Cvitan odgovarati jer je DORH štitio Perkovića?
Tekst se nastavlja ispod oglasa