Neuropedijatar i otac petoro djece dr. Tomislav Gojmerac iz Zagreba dostavio je Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa svoje očitovanje o Nacrtu prijedloga pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole. Javna rasprava o tom trajala je od 12. veljače do 14. ožujka 2015. Dr. Gojmerac kao istaknuti javni djelatnik promišlja temeljne, ali i niz konkretnih nedostataka toga nacrta koji određuju sudbinu mnogih tinejdžera nakon završetka osnovnoga školovanja. Niže donosimo najzanimljivije izvatke iz toga očitovanja.
„U Nacrtu Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole (u daljnjem tekstu: Nacrt Pravilnika) odgojna uloga osnovne škole potpuno se obezvređuje. I to ne samo u odgoju za pristojno vladanje (nevrjednovanjem ocjene iz vladanja), nego i u odgoju za trud, rad, posluh (stegu, disciplinu), snošljivost, mirotvorstvo, društvenu pravednost, dijalogičnost, poštovanje prava čovjeka, očuvanje prirode i čovjekova okoliša (nevrjednovanjem ili selektivnim vrjednovanjem dodatnih školskih i izvanškolskih aktivnosti kojima se učenici osnovnih škola sustavno bave). Iz toga se postavlja pitanje ljestvice vrjednota koje MZOŠ potiče.“
„Dokidanje vrjednovanja vladanja u Nacrtu Pravilnika izravno utječe na učinkovitost programa sprečavanja nasilničkoga ponašanja i ovisnosti (smanjuje ih!) i na vjerojatnost pojavnosti neprimjerenoga i nasilnoga ponašanja djece u školi i izvan nje (znatno je povećava!). Odgojne sankcije škole nemaju više nikakvo značenje (ako se ukori ne unose u svjedodžbu dijete može raditi što želi). stoga je, u slučaju donošenja Pravilnika u predloženom obliku, realno očekivati povećanje čestoće i slučajeva neprimjerenoga ponašanja i nasilja, kao i drugih oblika delikvencije.“
„Predloženi Pravilnik je izrazito i duboko diskriminirajući na temelju mogućnosti stjecanja dodatnih bodova s naslova dodatnih aktivnosti kojima se osnovnoškolci bave (članak 8. i 14.-17.): u znatno povoljniji, privilegirani položaj stavlja djecu, koja se bave športom u okviru školskih sportskih društava, a negativno diskriminira, zanemaruje i degradira svu djecu koja se, uz redovitu osnovnoškolsku izobrazbu, bave bilo kojom drugom aktivnosti. Navedeno je pogotovo izraženo za djecu koja se bave umjetničkim aktivnostima. Načini diskriminacije su višestruki:
1. Načini stjecanja dodatnih bodova: prema Nacrtu Pravilnika đaci koji se bave športom mogu steći dodatne bodove u svim športskim aktivnostima, oni koji se bave širenjem znanja u određenim područjima i školskim predmetima i sudjelovanjem natjecanjima iz znanja u nekim, a đaci koji se bave umjetničkim vještinama ni na jedan! Ne samo da se natjecanja iz umjetničkih vještina ne boduju, već je glazbeni odgoj jedini osnovnoškolski predmet za koji ne postoji pojedinačno natjecanje u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje. Je li to razmjerno? Je li to nepristrano?
2. Vrjednovanje postignuća: prema Nacrtu Pravilnika steći dodatne bodove športskim aktivnostima je teoretski moguće na svim postojećim športskim natjecanjima školskih sportskih društava, steći dodatne bodove na natjecanjima iz znanja je moguće samo na nekima od njih, a steći dodatne bodove na natjecanju u vještinama (npr. glazbenim, plesnim, likovnim), iako se provode u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, nije moguće ! Također prema Nacrtu Pravilnika ni iznimnim rezultatom(-ima) postignutim na državnim športskim prvenstvima, osim na natjecanjima školskih sportskih društava, nije moguće steći dodatne bodove za upis.
3. Vrijednost dodatnih bodova: prema Nacrtu Pravilnika dodatni bodovi ostvareni aktivnostima u okviru školskih sportskih društava vrijede za sve škole, a dodatni bodovi ostvareni bilo kojom drugom aktivnošću samo za neke!
