Nevjerojatna simulacija potresa kod Petrinje: Otkriva zašto se Zagreb tresao dulje od minute!

simulacija potresa Petrinja
Foto: Snimka zaslona, Fah; fotomontaža: Narod.hr

Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu objavio je simulaciju razornog potresa kod Petrinje magnitude 6,4 od 29. prosinca 2020. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ova simulacija napravljena je u sklopu istraživačkog rada doktorandice Helene Latečki, pod vodstvom doc. dr. sc. Josipa Stipčevića s PMF-a i u suradnji s dr. sc. Irenom Molinari s Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju (INGV) iz Italije.

Njihovu objavu prenosimo u cijelosti:

Potres kod Petrinje – simulacija potresne trešnje

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Video prikazuje rezultate simulacije vertikalne komponente brzine gibanja tla Petrinjskog potresa koji se dogodio 29. prosinca 2020. u 12:19, MW = 6.4. Za simulaciju je korišten novi 3D model brzina i gustoća za područje središnje Hrvatske te pojednostavljeni točkasti model izvora potresa.

Premda preliminarni, rezultati jasno pokazuju u kolikoj mjeri struktura tla nekog područja utječe na kompleksnost rasprostiranja potresnih valova te efekte pojačanja i produljenja trešnje. Tako, primjerice, u dolinama valovi ostaju zarobljeni u mekšim sedimentnim naslagama, između površine i čvrste stijenske mase u podlozi. Uslijed toga dolazi do produljenja trajanja trešnje i povećanja amplitude valova (npr. Zagreb se tresao nešto dulje od minute!). S druge strane, u gorskim područjima, gdje stijene većih brzina dolaze do površine, može se vidjeti brzi prolazak valne fronte te slabija i kraća trešnja. Zanimljivo je uočiti da na nekim dijelovima dolazi do kanaliziranja valova (npr. Zaprešić) te se time također povećava intenzitet potresa iako je područje relativno daleko od epicentra.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Simulacije svih komponenti brzine gibanja površine tla možete pogledati na https://www.pmf.unizg.hr/geof/helena.latecki

Ova simulacija napravljena je u sklopu istraživačkog rada doktorandice Helene Latečki pod vodstvom doc. dr. sc. Josipa Stipčević s PMF-a i u suradnji s dr. sc. Irenom Molinari s Nacionalnog Instituta za geofiziku i vulkanologiju (INGV), Italija.

U okviru izrade ovog istraživanja korišteni su resursi računalnog klastera Isabella koji održava Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.