Nezaposlenost: U Hrvatskoj više od trećine sa završenim fakultetom ne radi

Foto: Getty Images

Dok u Njemačkoj gotovo svaki student koji završi školovanje razmjerno brzo nađe posao, u Hrvatskoj više od trećine završenih diplomanata ne radi – zabrinjavajući su to podaci iz novog istraživanja Europske komisije o zaposlenosti mladih koji su završili školovanje i potom izašli na tržište rada, piše u četvrtak Jutarnji list.

Hrvatska se i po stopi zaposlenosti tek završenih studenata nalazi na samom začelju ljestvice EU, pokazuje istraživanje. Jutarnji prenosi da je stopa zaposlenosti medu tek završenim diplomcima u nas lani iznosila 65,9 posto, što je treća najmanja stopa u EU.

“Slabije na tržištu rada nego u Hrvatskoj završeni diplomanti prolaze jedino u Italiji, gdje ih radi nešto više od 55 posto i u Grčkoj, u kojoj je udio zaposlenih 52 posto. S druge strane, najvišu stopu zaposlenosti tek završenih diplomanata, 94,5 posto, ima Malta, a za njom slijede Njemačka i Nizozemska, u kojima ta stopa prelazi 90 posto. Prosjek zaposlenosti onih koji su nedavno završili školovanje u EU je 80,2 posto, a znatno ispred nas, ali i prosjeka EU, po tome su i naši susjedi Slovenija i Mađarska”.

Ističu da podaci o zaposlenosti koje je objavio Bruxelles obuhvaćaju mlade od 20. do 34. godine te da u njima nisu samo oni koji su u posljednje tri godine završili fakultet, nego i neke druge oblike obrazovanja, poput viših škola.

Unatoč tome, podaci za Hrvatsku su razočaravajući, budući da pokazuju kako čak ni s diplomom u ruci mnogi mladi ne uspijevaju naći posao. Razloge za to ekonomisti koji se bave tržištem rada ponajprije vide u našem školskom sustavu, kojeg ocjenjuju zastarjelim i neprilagođenim zahtjevima tržišta rada.

U Bruxellesu upozoravaju i na masovno iseljavanje iz zemlje, koje je dovelo do ‘odljeva mozgova’. Zbog toga udio visokoobrazovanih u dobnoj skupini od 30. do 34. godine u nas pada treću godinu zaredom i u 2017. je iznosio 28,7 posto. To je gotovo 10 postotnih poena manje nego 2014. Prosjek Unije iznosi 39,9 posto.

Kao poseban problem u Europskoj komisiji navode ispod prosječna znanja hrvatskih učenika o građanskom odgoju. Zbog svega toga, hrvatski učenici i studenti pokazuju i znatno manju razinu povjerenja u javne institucije i medije, nego njihovi kolege u drugim članicama, poručuje se u istraživanju”, piše Jutarnji list.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hina