U četvrtak bi na zagrebačkom Županijskom sudu trebala biti objavljena presuda prvom hrvatskom ministru unutarnjih poslova, 94-godišnjem Josipu Boljkovcu, kojeg se tereti da je u svibnju 1945. kao šef karlovačkog Odjeljenja za zaštitu naroda (OZNA) naredio uhićenja i likvidaciju 21 civila s područja Duge Rese.
I dok optužba tvrdi da je tijekom tromjesečnog suđenja neupitno dokazala da je Boljkovac naredio odvođenje i ubojstvo civila, njegova obrana je u završnoj riječi ustvrdila da niti jedan dokaz Boljkovca ne povezuje s partizanskim zločinom “koji se objektivno dogodio”.
Odvjetnik Anto Nobilo kazao je da tijekom suđenja nije dokazano kada se točno zločin dogodio niti koja je jedinica za njega odgovorna, premda se Boljkovca tereti da je bio nadležan za odred koji je strijeljao zarobljene civile.
Kao i njegov branjenik u svojoj obrani Nobilo je kazao da je prema ustroju OZNA-e i KNOJ-a (Korpus narodne obrane Jugoslavije) ubojstva mogao narediti jedino zapovjednik na okružnoj, a ne kotarskoj razini kao što je bio Boljkovac.
“Pogubljenja je mogao narediti samo načelnik okružne OZNA-e, što je potvrdio i bivši zapovjednik te službe Ivan Mišković” kazao je Nobilo, podsječajući da je taj svjedok ustvrdio kako je likvidacija civila posljedica političke odluke koju je mogao donijeti jedino tadašnji “okružni komitet”.
Dodao je i da obrana raspolaže dokumentima iz kojih proizlazi da su ubijeni civili stradali ne zbog toga što su surađivali s Nijemcima ili ustašama, već kao bogati i viđeni ljudi koji su nakon oslobođenja “mogli biti prepreka revoluciji”.
“Za takvu radikalnu radnju Boljkovac nije imao ovlasti pa zbog toga ne postoji niti jedan dokaz koji ga povezuje sa zločinom”, zaključio je Nobilo.
Ustvrdio je i da državno odvjetništvo u ovom slučaju nije moglo utvrditi pravni kontinuitet, odnosno identificirati koji je zakon bio na snazi u vrijeme zločina. “Jedini dokument na koji se tužiteljstvo pozivalo bila je Haška konvencija koja propisuje ponašanje okupatorskih vojnika, što je pravni skandal jer su partizani bili oslobodioci, a ne okupatori NDH”, rekao je Nobilo, koji je Boljkovca opisao kao najuspješnijeg gradonačelnika Karlovca i prvog ministra unutarnjih poslova zaslužnog za formiranje snaga koje su branile Hrvatsku.
Tužiteljstvo je, međutim, u potpunosti ostalo kod svih tvrdnji iz optužnice, ističući da je iskazima svjedoka, ali i ostalim dokazima nepobitno utvrđeno da je Boljkovac naredio zatvaranje i likvidaciju civila koje su u prvoj polovici svibnja 1945. strijeljali pripadnici KNOJ-a.
Ističu kako je i iz Boljkovčeve obrane pred tužiteljstvom iznesene 27. siječnja 2012. jasno da on marginalizira svoju ulogu u zločinu i sa sebe nastoji otkloniti odgovornost. Stoga nisu povjerovali ni njegovim tvrdnjama da je u vrijeme likvidacije bio na liječenju u Karlovcu, a ne u Dugoj Resi.
“Njegov boravak u bolnici irelevantan je za ovaj događaj. Iz iskaza svjedoka nedvojbeno da je bio u Dugoj Resi dok su dovodili i odvodili civile te da je zapovjedao osobljem i jedinicom KNOJ-a”, zaključila je tužiteljica, ističići da je stvarno postupanje časnika OZNA-e na terenu bilo u raskoraku s propisima koji su branili ubojstva zarobljenika i civila.
Boljkovac koji je na sud došao u invalidskim kolicima, u pratnji obitelji i liječnika iz karlovačke bolnice, zbog godina i bolesti teško je pratio raspravu, a iako nije nanovo iznosio obranu ponovio je da razumije za što ga se tereti, ali da se ne osjeća krivim.
Sudac Tomislav Juriša presudu će objaviti u četvrtak u 9 sati.
