Čelnici Matice hrvatskih sindikata (MHS) održali su ispred zgrade Ustavnog suda konferenciju za novinare na kojoj su željeli ukazati na sporost rješavanja podnesenih propisa Ustavnom suda na odlučivanje. Građanima su podijelili majice s natpisom „Odgođena pravda = uskraćena pravda“ i letke, te zamolili prisutne da provedu s njima, iz solidarnosti, 10 minuta u šutnji.
Čelnik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić istaknuo je kako svojom nazočnošću žele zamoliti Ustavni sud da promijeni svoje prioritete i da pitanja vezana za radničke interese stave malo brže u proceduru te napomenuo kako će sutra u 10 sati, u srijedu, održati sastanak s predsjednicom Ustavnog suda Jasnom Omejec.
„Pravosudni sustav u Hrvatskoj mora funkcionirati na vrijeme inače je to znak da on uopće ne funkcionira. Rokovi idu, a ako dobijemo nekakvu presudu, mi tada ne možemo na sudovima ništa napraviti jer će nastupiti zastara“, rekao je Ribić.
Glavna tajnica Matice hrvatskih sindikata Mirela Bojić istaknula je kako je pravovremenost rješavanja sudskih sporova vrlo bitna i kako je to jedan od temelja vladavine prava. Napomenula je kako MHS u potpunosti poštuje instituciju Ustavnog suda i ni na koji način ne želi utjecati ili sugerirati na odluke Ustavnog suda, već samo uputiti apel da se predmeti rješavaju puno brže jer će u protivnom doći do velikih posljedica za građane, radnike, ali i državu.
„Ono što posebno zabrinjava je to da se predmeti koje smo podnijeli na Ustavni sud, tiču zakona i propisa koji ugrožavaju pravni poredak, ali jednako tako, većina njih derogira, uskraćuje ili smanjuje prava radnika koja su bila dogovorena i osigurana kolektivnim ugovorima“, rekla je Mirela Bojić
Bojić je navela neke od propisa koji stoje na Ustavnom sudu od 2012. godine, a to su primjerice Zakon o reprezentativnosti ili Zakon o uskrati prava na božićnice i regrese koji su se dogodili u javnim i državnim službama.
„Dogodila se i Uredba o koeficijentima kojima su smanjene plaće u javnim i državnim službama za 3 posto i najnoviji slučaj ponovnog Zakona o uskrati prava koji se tiče dodatka na vjernost službi od 4, 8 i 10 posto“, spomenula je Bojić.
Istaknula je kako je donošenje odluka „stvar prioriteta“ jer su neke presude donijete u par ili manje mjeseci.
Riječ je primjerice o Zakonu o trgovini ili rad nedjeljom čiji je prijedlog za ocjenu ustavnosti podnesen u veljači 2009. godine, a odluka Ustavnog suda donešena je 19. lipnja 2009. godine, zatin Zakon o PDV-u ili kolokvijalno „PDV na novine“ koji je stupio na snagu 1. srpnja 2013. godine, a Ustavni je sud odlučio o pokretanju postupka 16. srpnja 2013.
