Nove mjere za očuvanje radnih mjesta: Potpore sukladne padu prometa

Zagreb, 20.10.2020 - Bansko dvori, predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović održali su konferenciju za medije o nastavku mjera za očuvanje radnih mjesta radi krize izazvane pandemijom koronavirusa. Na fotografiji Josip Aladrović, Andrej Plenković. foto HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ/ abu

Predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović obratili su se javnosti vezano za nastavak mjera za očuvanje radnih mjesta radi krize izazvane pandemijom koronavirusa.

– 29. veljače imali smo 1,542,328 osiguranika, a 15. listopada imamo 1,545,538 osiguranika, što je za 3219 osiguranika više. Mi smo do sada isplatili 6,85 milijardi kuna za različite mjere za očuvanje radnih mjesta, a kad se tomu pridodaju doprinosi dolazimo do brojke više od 10 milijardi kuna – kazao je na početku konferencije premijer Plenković.

Istaknuo je kako je Vladin cilj da u 2020. bude manji gospodarski pad od predviđanja, prenosi Večernji list.

– Želimo omogućiti da se proširi opseg poslodavaca. Prva mjera se odnosi na kraće radno vrijeme. Do sad se odnosila na 50 posto, sada idemo na 70 posto. Smanjuje se potrebna dokumentacija, a mjesečna potpora radniku raste na 2800 kuna, u odnosu na dosadašnjih 2000 kuna – kazao je premijer.

Drugu mjeru Plenković je nazvao i najvažnijom, a odnosi se na uvođenje stupnjevanja potpore sukladno padu prometa.

– Primjerice, potpora od 2000 kuna po radniku za pad prometa od najmanje 40 posto. Stupnjevanje ide do 4000 kuna, i to u slučaju kad promet padne 60 i više posto. Korisnici potpore oslobađaju se i plaćanja doprinosa – naglasio je i dodao:

– Pad prometa se neće mjeriti na mjesečnoj baziti, nego se uspoređuje pad prometa u 2. i 3. kvartalu s prometom u 2. i 3. kvartalu 2019. i na taj način omogućujemo realniju sliku pada prometa u pojedinim djelatnostima. Ostavljamo iznimku za sektor kojima je rad ograničen odlukama stožea, poput usluga hrane i pića. Njima ostavljamo mogućnost odabira, je li to mjesec na mjesec ili ovo s kvartalima.

– Mjera se odnosi na listopad, studeni i prosinac. To je trošak od 300 do 350 milijuna kuna. Temeljni cilj je očuvati radna mjesta. Očekujemo da ove mjere na sjednici HZZ-a budu donesene i da se krenu primjenjivati. Mislim da smo pronašli pravu mjeru kako odgovoriti na ove izazove vezane uz pandemiju. Prijeći ćemo i taj iznos od 7 milijardi kuna potpore. Do kraja godine očekujemo da će to biti oko 7,2 milijardi – kazao je premijer.

– Mjere bi trebale vrijediti od 1. listopada do kraja godine – kazao je Plenković, odgovarajući jučer na pitanje novinara o prestanku moratorija na ovrhe.

– Ako okolnosti budu drukčije, ne znači da nećemo promisliti i o drugim načinima. Poruka je jasna: obveze koje preuzimamo moramo ispunjavati, a postoje zaštićeni računi na kojima će biti tri četvrtine primanja. Treba realno gledati na ovu situaciju – zaključio je Plenković.

Mjere bi trebale vrijediti od 1. listopada do kraja godine

Ministar Aladrović rekao je kako će danas od sindikata zaprimiti prijedloge vezano uz otpuštanja te da je stav vlade da oni koji otpuštaju radnike ne mogu biti korisnici otpora.

– Naravno, za one radnike koje se mjera koristi, ne može doći do otpuštanja. To je naš generalni stav. Nije bilo puno slučajeva u kojima su poslodavci primali potpore i otpuštali radnike. U tom slučaju potražuju se potpore te je dosad vraćeno 100 milijuna kuna HZZ-u – kazao je Aladrović, a na pitanje je li vlada svjesna da je mnogim poduzetnicima jednostavnije uzeti mjere i poslati zaposlenike doma, rekao je kako oni koji ne obavljaju svoju djelatnost neće moći koristiti mjere.

Premijer Plenković komentirao je i sukob s predsjednikom Zoranom Milanovićem.

-Spekulacije o nekakvom desnom krilu HDZ-a koje kuje plan da bi pokrenulo opoziv predsjednika nisu točne, da to odmah sasiječem u korijenu – rekao je te se osvrnuo i na situaciju s veledrogerijama i obustavu lijekova bolnicama i ljekarnama.

O ponovnom početku ovrha i kritikama kako ni vlada ne ispunjava svoje obveze prema veledrogerijama rekao je kako je Ovršni zakon u prošlom sazivu Sabora bio u dva čitanja.

– Nakon konzultacija sa svima, nitko nije bio zadovoljan. Procijenili smo da je mudrije ne ići s izglasavanjem zakona, već s izmjenama ovršnog zakona koje idu u korist dužnika – objasnio je premijer.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Večernji list