Grad Zagreb traži novi vizualni identitet grada. Novi dizajn bi trebao, kako se navodi u natječaju, odražavati bogatstvo i slojevitost grada – od njegove povijesti, kulture i arhitekture do njegovih stanovnika i dinamike urbanog prostora. No, u kojem će smjeru ići novi vizualni identitet najbolje pokazuju komentari stručnjaka koji se slažu da se treba odmaknuti od tradicionalnih simbola grada poput licitarskih srca, katedrale, Lotrščaka… Žele moderni zeleni Zagreb, a neki čak predlažu i stražnjicu Tomislava Gotovca.
Zagrebačka vlast na čelu s Tomislavom Tomaševićem gradu želi dodijeliti novi vizualni identitet. Objavili su natječaj koji će provesti Hrvatsko dizajnersko društvo. Navode da bi novi dizajn bi trebao odražavati bogatstvo i slojevitost grada.
Od njegove povijesti, kulture i arhitekture do njegovih stanovnika i dinamike urbanog prostora. Osnovni cilj jest razviti sveobuhvatan i prilagodljiv vizualni sustav, sposoban za jasnu komunikaciju, efikasno označavanje i jačanje međunarodne prepoznatljivosti Zagreba. Za projekt Tomašević planira izdvojiti 89.750,00 EUR bez PDV-a.
>Tomašević mijenja vizualni identitet Zagreba: Traži se ‘vizija budućnosti’ za 90 tisuća eura
Dok većina ljudi kad pomisli na Zagreb, pomisli na moćnu zagrebačku katedralu, tradicionalna licitarska srca, šestinski kišobran, kulu Lotrščak, Kamenita vrata i druge simbole, novi vizualni identitet trebao bi biti sve samo ne to! Tako barem kažu razni stručnjaci za dizajn.
Gola stražnjica Tomislava Gotovca i umjetnički relevantni Zagreb
Boris Malešević, dizajner mnogih političkih kampanja u Hrvatskoj uključujući Milanovićev slogan “Predsjednik s karakterom”, Plenkovićevo “Vjerodostojno”, SDSS-ove “”Znate li kako je biti Srbin u Hrvatskoj” i” Hrvatska treba Srbe”, iznio je kontroverzan prijedlog. On smatra kako bi savršen novi identitet bio – gola stražnjica Tomislava Gotovca.
“Kada bismo razmislili o onome što Zagreb ima, a da je svjetski relevantno i ujedno predstavlja vrijednosti modernog i slobodnog grada, onda bih se odlučio za legendarni performans Toma Gotovca koji u kontrasvjetlu uzdignutih ruku gol korača voljenim gradom prema Trgu. Ima li veće geste ljubavi slobodnog čovjeka prema gradu od te? Uostalom, to je nešto što je i svjetski relevantno i najbolje što imamo u Zagrebu. Kakvi šestinski kišobrani i licitarska srca – slobodan čovjek u slobodnom gradu, to je po meni najveća priča“, rekao je Malešević za Jutarnji list.
“Tih nekoliko minuta koliko je trajao hod Toma Gotovca do Trga bili smo kao grad svjetski centar i umjetnički relevantni da bismo devedesetih ponovo utonuli u nacionalni estetski kič”, dodao je.
Da tradicionalni elementi Zagreba ne trebaju imati mjesto u novom vizualnom identitetu smatra i dizajnerica Iva Babaja.
“Od simbola, s jedne strane imamo heraldički element – grb, s druge strane licitarska srca. I jedno i drugo ne spada u suvremeni kontekst. Postoji ta famozna ‘zagrebačka plava‘ kao prepoznatljiva boja, ali ona zapravo nije definirana niti adekvatno implementirana. Primjeri poput tramvaja, oznaka ulica, boja na grbu i ostale gradske signalistike sve imaju različitu plavu”, kazala je za Jutarnji list.
Ona smatra kako je ključno pitanje u razvoju identita što će Zagreb biti 2034. ili 2054. Uvjerena je da je trenutna gradska vlast “sposobna razviti tu viziju i da će ovaj natječaj konačno dati Zagrebu neki suvremeniji identitet”.
Umjesto plave zeleno?
“Identitet ne čine ni licitarska srca, ni lažno gotička katedrala s kraja 19. stoljeća, ni Maksimir ili Dinamov stadion… Jedan od neupitnih aspekata je ‘zagrebačka plava‘ boja, ali sada je u upotrebi niz verzija i tonova plave boje pa i takvu, naoko jednostavnu stvar treba pažljivo definirati… Ukratko, umjesto oslanjanja na postojeće, i uglavnom zastarjele i prežvakane kodove poput licitarskih srca, šeširića ili zgrada, identitet treba omogućiti da se suvremenim jezikom (po)kaže što Zagreb 21. stoljeća želi biti – zelena metropola ugodna za život svih svojih građana, socijalno osjetljiva, grad koji se brine o svim generacijama”, kaže za Jutarnji dizajner i teoretičar dizajna Dejan Kršić.
Kršić je inače član udruge za vizualnu kulturu Što, kako i za koga/WHW koja je u ovoj godini od Grada Zagreba primila 101 400 eura za svoje projekte.
Kršić tako dalje u svojoj izjavi rad stranke Možemo! na razvoju identiteta. Smatra da je natječaj dio šire slike zajedno s projektima “poput Paromlina, razvoja prometne infrastrukture ili potpore kulturnoj sceni, projektno, ali i putem inovativne institucije Novi prostori kulture”.
>Tomašević i Zaklada Kultura nova Obuljen Koržinek imaju iste afinitete: antikapitalizam i ‘queer’
Voditelji natječaja, dizajneri Damir Gamulin i Sven Sorić također smatraju da su katedrala, crkva sv. Marka, Maksimir ili Cibonin toranj, zastarjeli simboli te da Zagreb treba novi identitet s naglaskom na suvremeno. No oni stare ikone ne odbacuju u potpunosti nego smatraju da bi se one mogle uklopiti u novi identitet
“Vizualni identitet grada kao institucije trebao bi biti fleksibilan, suvremen i prilagodljiv različitim kontekstima, uključujući upravljanje gradskim prostorima, komunikaciju s građanima i institucionalne svrhe. Taj identitet može uključivati u nekim proširenjima teme poput licitarskih srca ili sličnih motiva na prikladan način, ali bi svakako trebao biti oblikovan otvoreno tako da jasno reflektira širinu i suvremenost grada Zagreba i izvan turističkog konteksta”, istaknuli su.
>Nikita Stoja za Narod.hr: Upozoravam na ono o čemu mediji šute kada su u pitanju Tomašević i Možemo
Gamulin je inače poznat po svojoj izložbi “Objektiv NDH – opasni i nepoćudni po javni red i sigurnost” koja je nastala u organizaciji Srpskog narodnog vijeća i Javne ustanove Spomen područja Jasenovac.
Ocjenjivački sud
Gradonačelnik Tomašević pozvao je “sve zainteresirane da svojom prijavom pridonesu kreiranju suvremenog vizualnog identiteta Zagreba, koji će istovremeno utjeloviti zagrebačku povijest i tradiciju, ali i viziju budućnosti našeg grada”. Prijave za natječaj počele su 28. listopada 2024., a rok za primanje natječajnih radova je 13. siječnja 2025. do 17 sati.
Pri ocjenjivanju radova Ocjenjivački sud će valorizirati: jedinstvenost i inovativnost vizualnog rješenja, komunikacijsku efikasnost i prepoznatljivost u različitim kontekstima, modularnost i fleksibilnost sustava, integraciju povijesnih elemenata uz viziju budućnosti te praktičnost i dostupnost elemenata za široku upotrebu.
U ocjenjivačkom sudu sjede: Tom Dorresteijn, direktor strategije, Studio Dumbar – predstavnik provoditelja, Ira Payer, dizajnerica, Superstudio – predstavnica provoditelja, predsjednica Ocjenjivačkog suda, Ana-Marija Poljanec, dizajnerica, Oaza – predstavnica provoditelja, Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba, predstavnik raspisivača i Luka Thumm, viši stručni savjetnik pročelnice Ureda gradonačelnika, predstavnik raspisivača.
>Kontroverzni skupovi: Pogledajte radikalne i neukusne transparente kojima se podržava feticid
Treba istaknuti da je ida Ira Payer, bivša predsjednica Hrvatskog dizajnerskog društva, dizajnirala vizualni identitet za prosvjed “za reproduktivna prava žena”. Radi se o prosvjedu potpore Mireli Čavajdi 2022. koja je tražila feticid bebe Grge zbog tumora na mozgu, što joj u Hrvatskoj nije dopušteno. Payer je za taj skup izradila logotipa Dosta! pa i oblikovanja transparenata, oblikovanja poruka za društvene mreže itd.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
