Novinarka HR-a i recenzent Profila Klett u obrani povučenog udžbenika: Nazor ih pobijao argumentima

Povlačenje spornog udžbenika „Zašto je povijest važna 4“ izdavača Profila Klett bila je tema emisije “Dnevni ritam” Hrvatskog radija. Gosti su bili profesor s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i urednik portala Historiografija.hr Branimir Janković i ravnatelj Hrvatskog memorijalnog dokumentacijskog centra Domovinskog rata, profesor Ante Nazor. Voditeljica emisije bila Aleksandra Funes koja zauzela jasnu stranu u obrani udžbenika. Funes je u više navrata spomenula portal Narod.hr, povlačenje udžbenika povezala je s političkom cenzurom. Nazora je upitala o udžbeniku koji je on radio za izdavača Alfa, dok nije spomenula da je Janković inače recenzent izdavača Profila Klett.

Voditeljica Funes na početku je odmah profesora Nazora pitala što ga je to toliko zasmetalo da se odazvao portalu Narod.hr i komentirali udžbenik?

Nazor je istaknuo da njegove primjedbe nisu upućene autorima, nego sadržaju te da autore uopće ne spominje u svojoj analizi. Nakon medijskih napisa, odlučio je vidjeti što točno piše udžbeniku i neugodno se iznenadio. Naglasio kako se u svakom radu može napraviti poneka greška.

„Ali toliko pogrešaka na jednom malom uzorku, a ja se ovdje ograničavam na razdoblje Domovinskog rata, čime se intenzivno bavim. Dakle, nije riječ o dvije, tri pogreške, tu je riječ o nekih najmanje petnaestak faktografskih pogrešaka“, pojasnio je Nazor.

Istaknuo je ključne stvari koje su po njemu, kao stručnjaku za razdoblje Domovinskog rata sporne, a tu je prije svega pitanje manipulacije izvorima, Tuđmanovim govorom, izvorima koji su odbačeni pred Međunarodnim kaznenim sudom u Hagu, dio o Bosni i Hercegovini… (što je profesor Nazor analizirao za Narod.hr).

Janković: Udžbenik ne bi bio odobren da nije na razini propisanog kurikuluma

Dok profesor Nazor stručno objašnjava zašto su neki dijelovi sporni, voditeljica postavlja, u najmanju ruku, neobična pitanja. Tako, na primjer, pita mogu li učenici četvrtog razreda gimnazije, uz sav ostali materijal koji moraju proučavati iz drugih predmeta, baviti se i suđenjima u Haagu i proučavati povijest na takav način „kako vi to zamišljate“?

„Njima se serviraju izvori u udžbeniku za hrvatsku povijest, izvori bez kritičkog osvrta s podatcima koji su odbačeni na suđenje u Haagu, koji kompromitiraju predsjednika Tuđmana, hrvatsku vojsku u operaciji Oluja i Domovinski rad. Dakle, skandalozno“, ponavlja prof. Nazor.

Funes se potom obraća recenzentu Jankoviću ističući kako nije sve „crno-bijelo“ i da se ne radi o novom udžbeniku. Janković smatra kako, unatoč kritikama, nije trebalo doći do povlačenja udžbenika i da je to kriva poruka koja se šalje javnosti. Ističe kako se ispoštovalo ono što se pod kurikulum mora navesti, da je Domovinski rat obrambeni, oslobodilački rat i sve druge formulacije… Po pitanju Haškog suda, kaže, „događa se selektivno uzimanje onih podataka iz Haškog suda koji nam odgovaraju, kada su oni prema našoj hrvatskoj strani, kako se to voli reći, pozitivni, onda se to prihvaća… Želim reći da se o svemu tome itekako može razgovarati. Udžbenik ne bi bio odobren da nije na razini propisanog kurikuluma“.

„Doba političke cenzure“?

Funes je potez povlačenja udžbenika usporedila s totalitarnim režimom upitavši „vraćamo li se mi u doba političke cenzure kad se nije smjelo propitivati i kad je povijest bila dogma?“.

>Nakon pisanja portala Narod.hr i kritika stručnjaka: Ministarstvo povuklo sporni udžbenik povijesti

„Naravno da se ne vraćamo. Upravo je karakteristika onoga doba jednoumlja, da čovjek nije smio reagirati i kad uoči pogreške. To kako je taj udžbenik završio, to je zanimljivo pitanje. Tu je kolega Janković u pravu. Trebalo bi vidjeti kako je moguće da nije bilo primijećeno sve ovo o čemu ja govorim. Znači da ga je recenzirao netko tko se nije bavio suvremenim razdobljem u povijesti“, dodao je Nazor.

„Dok srbijanski, velikosrpski, orijentirani političari, blaženog kardinala Stepinca, proglašavaju ratnim zločincem, iznose laži o njemu, mi u Hrvatskoj bi trebali šutke progutati navod, ni manje ni više nego udžbenika za povijest u hrvatskim školama, da Stepinac nije rehabilitiran. Ja ne znam razumijete li vi i svi oni koji optužuju sad ovu našu reakciju za jednoumlje, o čemu mi govorimo?“, upitao je Nazor

Funes dodaje kako joj se čini da će „to oko Stepinca uvijek izazivati neke prijepore“.

Nazor i ‘sukob interesa’

Voditeljica potom navodi kako je Nazor autor također udžbenika iz povijesti koji za četvrti razred gimnazije koji se bavi istim razdobljem domaće i svjetske povijesti i koji izdaje Alfa. I pita zašto se odazvao komentirati udžbenik konkurentske izdavačke kuće i je li to sukob interesa.

„Zamislite, ja kao ravnatelj jedne ustanove ne bi smio o tome govoriti. Ali ja ću sad postaviti vama pitanje. Zar pluralizam i multiperspektivnost u historiografiji podrazumijeva pravo na faktografske pogreške, netočne podatke, manipulaciju izvorima temeljenog na selektivnom pristup u njihovom sadržaju? Nama je tih priča, tih floskula, toga prozivanja za jednoumlje kad reagiramo dosta. Pazite ja ovdje opet govori o stvarima koje su faktografske. Je li moguće da je svejedno našim kolegama da je Oluja bila u rujnu, a ne u kolovozu? Zar ćemo prelaziti preko takvih pogrešaka?“, Nazor. Na to Funes dodaje da se to moglo ispraviti u tiskanju između dva izdanja.

„Ponavljam, ovdje ne govorim samo o faktografskim pogreškama, govorim o manipulaciji izvorima koji su vrlo tendenciozni, koji su oboreni na međunarodnim sudovima. Znači nije smisleno da se vraćaju“, dodaje Nazor.

Funes je potom dodala kako se stječe dojam da se udžbenik maknuo zbog pisanja jednog portala i jedne saborske zastupnice. I upitala Nazora smatra li da je možda iskorišten „za izbornu utrku“ na što Nazor ponovno daje objašnjenja zašto je udžbenik sporan.

Funes: Učenici u našim dokumentarnim serijama mogu učiti o ratu

Zanimljivo je i kako voditeljica predbacuje Nazoru da o svemu tome „trebamo malo manje ostrašćeno govoriti. Nemamo vremena sad da ostatak emisije objašnjavamo što je što i kad je koja bitka u Domovinskom ratu bila. Mislim da se one obilježavaju svake godine u isto vrijeme pa će učenici i na taj način moći nešto naučiti. Ima puno dokumentarnih emisija na našoj televiziji o tome i tako dalje“.

Janković ističe kako treba stati na loptu i provesti mirnu raspravu i vidjeti što dalje. Dodaje kako faktografskih greškama, ali da se „one proglašavaju indikativnima ili navodno žele prenijeti neku skrivenu poruku“. Kazao nje kako će oni još jednom od Ministarstva zatražiti da razmotre ovaj slučaj i preispita odluku o povlačenju.

Podsjetimo, autori udžbenika “Zašto je povijest važna 4” koji je MZO povukao iz Kataloga odobrenih udžbenika su Miljenko Hajdarović, Vedran Ristić i Nikica Torbica. Izdavač je profil Klett. Prije izadavanja udžbenik je prošao kroz ruke recenzenata koji su trebali uočiti greške. Za izdavača recenzirali su ga Sergej Filipović s Filozofskog fakulteta u Osijeku, profesor Vinko Tadić iz osnovne škole te profesorica Valerija Turk-Presečki iz Gimnazije u Daruvaru. Rcenezenti MZO-a su tajni te njihova imena nisu dostupna. Treba naglasiti i da je Janković, koji je gostovao u emisiji, inače recenzent udžbenika za Profil Klett.

Tekst se nastavlja ispod oglasa