Hrvatska još uvijek nije dobila odštetu za ratna razaranja od Republike Srbije. Pitanje je hoće li je ikada i dobiti budući da se na najvišim nivoima vlasti o tome baš i ne govori, niti čini nešto konkretno. Još 7. lipnja Narod.hr poslao je upit glasnogovorniku vlade Marku Miliću sa zamolbom za informaciju o tome što Hrvatska poduzima u cilju naknade ratne štete Srbije Hrvatskoj, ali odgovor nismo dobili.
Dok se Zagreb 2018. spremao na dolazak srbijanskog predsjednika Aleksandar Vučića, dosta se raspravljalo o tome hoće li se govoriti o ratnoj odšteti. Nekoliko dana prije Vučićevog posjeta premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade 8. veljače 2018. kazao je taj posjet treba biti “što konkretniji i sadržajniji”. Pritom je spomenuo i da se treba razgovarati o ratnoj odšteti. Tada je Plenković spomenuo i Sporazum o normalizaciji iz 23. kolovoza 1996. koji je potpisan u Beogradu. Članak 7. tog Sporazuma nalaže da se u roku od 6 mjeseci treba sklopiti novi sporazum o naknadi za svu uništenu, oštećenu i nestalu imovinu. Premijer je podsjetio da je kao mlad diplomat sudjelovao u razgovorima koji su vodili potpisivanju Sporazuma o normalizaciji, te da ovaj drugi sporazum nikada nije potpisan.
Možda će vas zanimati
Saga o ratnoj odšteti od Srbije duga 27 godina: 1996. dogovoren sporazum koji nikada nije ugledao svjetlo dana
Ukupna izravna ratna šteta u Hrvatskoj još odavno je procijenjena na 236 milijardi kuna, odnosno danas oko 32 milijarde eura
Koliko se radi na temi ratne odštete?
Iako je premijer pitanje ratne odštete spominjao kao jako važno za taj posjet, iz Ureda predsjednice ubrzo su poručili da isprika za agresiju na Hrvatsku i ratna odšteta nisu na dnevnom redu posjeta srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.
Da se “radi” na temi ratne odštete, kazao je Plenković i u rujnu 2021. kao odgovor na pitanje zastupnika Domovinskog pokret Stipe Mlinarića kada će zatražiti ratnu odštetu od Srbije. Mlinarić je tada kazao Plenkoviću da ako mu pet godina nije bilo dovoljno da zatraži ratnu odštetu od Srbije, da ne propusti trenutak nakon presude u Haagu Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću u kojoj se navodi da Hrvatska ima pravo na odštetu.
>Plenković podsjetio Vučića na sporazum iz ’96. gdje se spominje ratna odšteta
>Kolika je ratna šteta koju je Hrvatska pretrpjela u velikosrpskoj agresiji?
“Presude haaškog suda pratimo i analizirali smo ih. Što se tiče teme ratne štete i tužbe, to je tema koju smo podigli na bilateralni nivo. Ministarstvo vanjskih poslova i pravosuđa rade na toj temi i nismo je smetnuli s uma. Nastojat ćemo da pravda bude realizirana i da istina o Domovinskom ratu u Hrvatskoj, ali i međunarodno, nigdje nije upitna”, odgovorio je Plenković, prenio je N1 BiH.
Možda će vas zanimati
Plenković brine za ratnu odštetu Ukrajini: što je s odštetom Srbije Hrvatskoj?!
Hrvatska je pristupila registru ratne štete za Ukrajinu, izjavio je sredinom svibnja predsjednik vlade Andrej Plenković, a taj korak, uz nedavnu presudu Haaškog suda srbijanskim obavještajcima Stanišiću i Simatoviću, ponovno aktualizira pitanje ratne odštete Srbije Hrvatskoj.
Krajem svibnja bivšim čelnicima Službe državne sigurnosti Srbije Jovici Stanišiću i Frenkiju Simatoviću žalbeno vijeće Rezidualnog mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) u Haagu pravomoćnom je presudom povećalo kazne zatvora na 15 godina za zločine koje su počinile srpske snage na području bivše Jugoslavije. Presudom je utvrđeno da su osuđeni bili dio udruženog zločinačkog pothvata iz Beograda, čime je još jednom potvrđena izravna odgovornost Srbije za agresiju na Hrvatsku. Pitanje ratne odštete tada je ponovno aktualizirano, no čini se uzaludno.
Uspješno ignoriranje teme ratne odštete
Nakon presude Stanišiću i Simatoviću Mlinarić je ponovno upozorio da je vrijeme za traženje ratne odštete.
“Ovim putem pozivam i Ministarstvo branitelja, potpredsjednika Vlade Tomu Medveda, ali i gospodina Plenkovića, da iskoriste sve pravne mogućnosti da se natjera Srbiju da plati ratnu odštetu za pola milijuna Hrvata koji su bili istjerani iz svojih domova i protiv kojih se izvršila agresija, a posebno za logoraše koji su bili po srbijanskim logorima, koje je njihova tajna služba organizirala, vodila i njima upravljala”, poručio je Mlinarić na konferenciji za medije 1. lipnja 2023.
>Dr. Andrija Hebrang: Štete uništenog gospodarstva u ratu očituju se desetljećima na cijelu jednu generaciju!
>Zorica Gregurić: Ratna odšteta se ne može vezati uz odluke haškog suda jer je činjenica da je izvršena agresija na RH
Vrh države takve pozive uspješno ignorira. Narod.hr je stoga 7. lipnja poslao upit glasnogovorniku vlade Marku Miliću sa zamolbom za informaciju što Hrvatska poduzima u cilju naknade ratne štete Srbije Hrvatskoj. Odgovor još nismo dobili.
Zanimljivo je i da je u svibnju Hrvatska pristupila registru ratne štete za Ukrajinu, a svoju nije riješila gotovo 30 godina.
Podsjetimo, prema podacima Državne revizije za popis i procjenu ratne štete, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju od 1990. do 1999. iznosila je preko 236 milijardi kuna, što je bilo 65 milijardi DEM, a danas oko 32 milijarde eura.
>Mlinarić: Pozivam Plenkovića da na temelju presude Stanišiću i Šimatoviću traži ratnu odštetu
Prema dokumentu koji su 2006. objavili Ministarstvo rada i socijalne skrbi i Državna revizija za popis i procjenu ratne štete, neizravna ratna šteta, tj. izdaci za žrtve i stradalnike rata te branitelje po raznim osnovama, bila je veća od 36 milijardi kuna, s godišnjom tendencijom rasta od 4,578 milijardi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
