Osamdeset i prva obljetnica stradanja Zrinjana obilježena je na blagdan Male Gospe, u nedjelju, 8. rujna u Zrinu. Već tradicionalno, od 1996., preostali Zrinjani i njihovi potomci sjećaju se događaja iz rujna 1943. kada su partizani i četnici u genocidnom pohodu ubili gotovo trećinu Hrvata Zrina. Spalili su župnu crkvu Našašća Svetoga Križa, kao i cijelo selo. Sve preživjele komunističke su vlasti raselile, oduzeli im imovinu i zabranile povratak u Zrin. Vijest donosi Sisačka biskupija.
> Hodočašće u Zrin: Sjećanje kada su partizani i četnici u genocidnom pohodu ubili gotovo trećinu Hrvata Zrina
Program obilježavanja započeo je molitvom pred križem podno starog rada, a slijedio je mimohod do spomen-crkve Našašća sv. Križa ispred koje je misno slavlje predvodio porečki i pulski biskup Ivan Štironja u zajedništvu s krčkim biskupom Ivicom Petanjkom, domaćim biskupom Vladom Košićem, zrinskim župnikom Darijom Stankovićem i više svećenika.
Stradanje Zrina okupilo je Hrvate iz raznih krajeva svijeta
Ova obljetnica okupila je hodočasnike iz Hrvatske, Australije, Njemačke, Kanade, Bosne i Hercegovine i Vojvodine, prognane Zrinjane, njihove potomke te prijatelje Zrina. Među prisutnima su bili i najstariji živi Zrinjani, Marija Verveger r. Puškarić, koja ima 102 godine, i Andrija Feketić, star 95 godina. Obilježavanju su nazočili i predstavnici državnih, županijskih i općinskih vlasti, kao i pripadnici hrvatske vojske i policije, dok je misu animirao župni zbor iz Ivanić-Grada.
Na početku sve okupljene, a posebno Zrinjane i potomke prognanih Zrinjana koji ovdje oplakuju svoje najmilije, pozdravio je biskup Košić pozvavši na molitvu kako se ove nevine žrtve nikad ne bi zaboravile. Biskup je poručio i kako je ovo okupljanje poruka hrvatskoj javnosti da svi mi stojimo uz istinu što se ovdje dogodilo.
> 7. veljače 1945. Široki Brijeg – partizani masovno ubijali Hrvate u Drugom svjetskom ratu
Biskup Štironja: Stradanje Zrina bio je krvav pokolj
U homiliji biskup Štironja istaknuo je kako je Zrin jedna od mnoštva Kalvarija hrvatskog naroda. „Prije nekoliko godina, u prigodi jednog posjeta Sisku, biskup Vlado mi je poklonio knjigu o povijesti Zrina i stradanju Zrinjana. Bio je to moj prvi susret s ovim mjestom. Vrativši se kući u Hercegovinu, toga istog popodneva i noći pročitao sam knjigu. Nisam je zapravo ispustio iz ruku dok je nisam cijelu pročitao. Bio je to moj prvi susret sa „Žrtvama genocida u Zrinu“, koji se dogodio o blagdanu Rođenja Blažene Djevice Marije te kobne 1943.
Nije mi poznato da se igdje u svijetu dogodio tako krvav pokolj o Rođendanu Blažene Gospe i to od onih koji se predstavljaju da časte Bogorodicu. Strašno mi je zazvučala rečenica: Na Malu Gospu 1943., zvona župne crkve su zadnji put zvonila i zadnji put je održana procesija kod crkve Svete Marije Magdalene. Idući dan, Zrin je izbrisan s lica zemlje. Nimalo manje tužna spoznaja bila je to da se nakon Domovinskog rata i uspostave hrvatske države nije ništa učinilo kako bi se barem donekle ispravila nepravda, i kako bi se Zrinjanima vratila oduzeta imovina te se konačno u Zrin na svoja ognjišta vrati hrvatski živalj i život, da se vrate barem oni koji to žele“.
Na Kalvariji se rađa život
U nastavku biskup je ustvrdio kako smo se danas ovdje okupili u vjeri u Isusa Krista, Uskrsloga Gospodina našega, Spasitelja i Otkupitelja. „Zato dopustimo da svjetlo Uskrsloga Isusa u potpunosti obasja ovo mjesto i razbije kalvarijsku tamu i zlo. Kaže sv. Jakov: Čujte, braćo moja ljubljena: nije li Bog one koji su svijetu siromašni izabrao da budu bogataši u vjeri i baštinici Kraljevstva što ga je obećao onima koji ga ljube. Dragi moji Zrinjani! Nije mi strana vaša patnja i tragedija.
Strahote koje su pogodile ovo vaše mjesto i vaše obitelji, pogodile su, nažalost i bezbroj mjesta i bezbroj obitelji širom naše domovine Hrvatske, Bosne i Hercegovine pa i dalje gdje žive Hrvati. Pa i osobno mogu posvjedočiti o sličnoj tragediji kako svoga rodnog kraja tako i svoje obitelji. No moram posvjedočiti još nešto važnije a to je da je Bogu moguće dati da iz staroga panja nikne mladica i da iz pepela nikne život. Nije li se to dogodilo i ovdje. Ova divna crkva je potvrda da se na Kalvariji rađa život, da umjesto tame dolazi svjetlost, da Kalvarija mijenja lice, umjesto smrti postaje mjesto života, umjesto poraza postaje mjesto pobjede.
> Biskup Košić za Narod.hr: Može se reći da su genocid nad katoličkim stanovnicima Zrina počinile partizansko-četničke snage
Podignuta crkva vidljivi je znak podizanja Zrina iz pepela
Umjesto: Raspi, raspni ga, odjekuje: Oče, oprosti im jer ne znaju što čine, Uskrsnuo je, nije ovdje; Što tražite mrtvoga među živima? Uz ovu podignutu crkvu koja je vidljivi znak podizanja iz pepela i početak novoga života u Zrinu, vi ste kao potomci pobijenih Zrinjana također znak Božje brige za vas. Roditelji nekih od vas, protjerani su kao djeca iz ovoga mjesta, danas su tu kao ponosni i čestiti ljudi.
Iz pobijenih i prognanih obitelji sa Zrina, brojni su sinovi i kćeri koje je Bog učinio bogatašima u vjeri i baštinicima novoga života u Isusu. Neka mi bude dopušteno spomenuti barem jednoga, a to je naš biskup Ivica, čiji su roditelji kao djeca protjerani sa Zrina, i na čijoj su se obitelji obistinile riječi 126. psalma: Išli su, išli plačući noseći sjeme sjetveno, vraćat će se s pjesmom noseći, noseći snoplje svoje. Ovakvih primjera je više među vama danas ovdje“.
‘Neka se ovakvo zlo nikomu i nikada ne dogodi’
Govoreći o današnjem blagdanu propovjednik je rekao kako kao pomoć i primjer vjere na putu obraćenja stoji Blažena Djevica Marija čiji rođendan danas Crkva slavi. „Kao što je Bog učinio čudesan zahvat u trenutku njezina začeća u utrobi majke Ane, kao što je učinio čudesan zahvat u trenutku kad je začela svoga Sina Isusa, tako je spreman učiniti čudesan zahvat obraćenja u srcu svakoga čovjeka. Molimo danas na tu nakanu, da se ovakvo zlo nikomu i nikada ne dogodi.
Kao što je Gospa stajala na Kalvariji pod križem svoga Sina Isusa, tako stoji na ovoj našoj Kalvariji, gleda u moje i tvoje lice moleći za nas i predajući svome Sinu sva naša trpljenja i boli. Molimo je da našoj domovini i svim ljudima izmoli milost kako bi Isus stavio ruke na gluhe mucavce u znak ozdravljenja, obraćenja i prihvaćanja istine“, zaključio je na kraju.
Nakon popričesne molitve riječi zahvale u ime Zrinjana izrekao je biskup Petanjak. On je zahvalio biskupu Štironji na dolasku i izrečenim riječima, domaćem biskupu Košiću na tome što ustrajno drži uspomenu na Zrin i Zrinjane te svima koji su se ugradili u ovo obilježavanje.
