Obnova nakon zagrebačkog potresa ide puževim korakom, no nešto se ubrzala obnova javnih zgrada za što je osiguran novac Europske unije. Nakon što smo uspjeli ishoditi produženje roka od godinu dana za povlačenje tih sredstava, ukupno je do sada potrošeno 664 milijuna od moguće 5,1 milijarde kuna, odnosno 13 posto. Rok je do srpnja iduće godine pa je gotovo nemoguće da ćemo potrošiti sav europski novac.
Radnike su jedva dočekali u zagrebačkoj Klaićevoj bolnici. Od lipnja rade na dva od tri objekta koja su stradala u potresu još prije dvije i pol godine. Jedina je to od pet bolnica u kojoj su u tijeku veći radovi. U KBC-u Zagreb radi se na dimnjacima.
“Nadamo se da će biti gotovi do kraja rujna ove godine. U tijeku je obnova hitnog prijema i to se nadam da će biti gotovo do jeseni također, a objekt Turina – on je kompliciraniji i za njega se nadam da će biti gotov u lipnju 2023.”, rekao je Goran Roić, ravnatelj Klinike za dječje bolesti u Zagrebu.
Upravo je to drugi rok koji je Komisija dala Hrvatskoj za trošenje Fonda solidarnosti. Tamo gdje nisu, radovi bi trebali početi na jesen, kažu u Ministarstvu zdravstva koje računa na ukupno milijardu kuna za obnovu zdravstvenih ustanova. Od toga – 33 milijuna kuna ide na dječju bolnicu.
“Išlo je sve po planu i programu, naravno ovi administrativni preduvjeti izrada projekta, izbor izvođača išlo je svojim putem, a evo sada su radovi, mi se nadamo da će sve biti u roku”, rekao je Roić.
Potrebno je ubrzanje
Uz bolnice, na Fond solidarnosti računa i grad Zagreb koji je sa 164 projekta – jedan od najvećih korisnika. Dio obnove zagrebačke škole Ivana Merza financiran je upravo europskim novcem – zbog čega je ta škola jedna od tri osnovne u čije se učionice ove jeseni vraćaju učenici. Da rokovi nisu produženi – grad bi bio u velikim problemima.
“U drugom mjesecu povrat sredstava je bio 80 milijuna kuna, sada smo na 200 milijuna, dakle u ovih 6 mjeseci smo refundirali 120 milijuna kuna, mislim da je to jako dobro”, rekao je Luka Korlaet, zamjenik zagrebačkog gradonačelnika.
Ipak, čini se da je ubrzanje ipak potrebno jer Zagreb računa na ukupno 900 milijuna kuna europskog novca, prenosi N1.
“Ako gledamo taj trend mislim da ćemo potrošiti, nadamo se i dat ćemo sve od sebe da ta sredstva potrošimo”, rekao je Korlaet.
Hrvatska je dosegla 13 posto od 5,1 milijarde kuna koliko su joj na raspolaganju – a rok i nije tako dalek: istječe za deset mjeseci.
