Od iduće godine postupak licenciranja za školske ravnatelje

Za radna mjesta školskih ravnatelja od iduće godine uvode se licence koje će morati imati svi novi kandidati, kao i oni kojima istječe mandat a žele ga produljiti, potvrdili su u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS).

Stručna radna skupina trebala bi do kraja godine izraditi dokumente koji reguliraju uloge ravnatelja u pojedinim dijelovima obrazovnog sustava, te izraditi kompetencijske standarde za ravnatelje škola kako bi od iduće godine svi kandidati mogli proći postupak licenciranja, a isti postupak moraju proći i dosadašnji ravnatelji ako žele produljiti mandat, ističu u MZOS-u.

Poboljšanje kvalitete rukovođenja odgojno-obrazovnim ustanovama postavljeno je kao jedan od ključnih ciljeva strategije razvoja sustava odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, a profesionalizacija uloge ravnatelja smatra se nužnom za ostvarivanje potencijala odgojno-obrazovnih ustanova.

Tko može biti ravnatelj

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisuje da za ravnatelja može biti imenovana osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij, ispunjava uvjete za učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika u školskoj ustanovi u kojoj se natječe, ima najmanje 8 godina staža u školskim ili drugim ustanovama u sustavu obrazovanja ili u tijelima državne uprave nadležnim za obrazovanje, od čega najmanje pet godina na odgojno-obrazovnim poslovima u školskim ustanovama, te da ima licenciju za rad ravnatelja.

Ravnatelj se imenuje na pet godina, a ista osoba može biti ponovno imenovana odlukom školskog odbora uz prethodnu suglasnost ministra.

Radna skupina od deset stručnjaka za obrazovanje dobila je zadaću izraditi standarde zanimanja ravnatelja i nacionalni standard kvalifikacija za ravnateljsku profesiju, te razraditi razvoj modela uvođenja sustava (re)licenciranja za stjecanje i zadržavanje dopusnice za rad ravnatelja u odgojno-obrazovnoj ustanovi.

Na čelu radne skupine, koja je formirana u srpnju odlukom ministra Vedrana Mornara, na temelju prijedloga predsjednika Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije Nevena Budaka, nalazi se Stjepan Staničić, izvanredni profesor Filozofskog fakulteta u Rijeci, a njegovi zamjenici su Vesna Kovač s riječkog Filozofskog fakulteta i Oleg Đaković iz Agencije za odgoj i obrazovanje.

“Zasad je stanje takvo da su ravnatelji jedini djelatnici u školi koji nemaju specifična znanja koja bi ih činila kompetentnima za uspješno obavljanje te funkcije. Nastavnici imaju znanje specifično za predmete koje predaju, kao i pedagoško znanje, no za posao ravnatelja to nije dovoljno i to se mora promijeniti”, kaže Staničić.

Pet skupina kompetencija

Struka se i dosad bavila profesionalizacijom ravnateljskog statusa, pa to nije prvi put da se pokušava u sustav uvesti provjera stručnosti radi dobivanja dozvole za obavljanje te funkcije.

“Struka je još od početka 90-ih godina oblikovala niz modela i rješenje, ali prosvjetna politika nije bila spremna za primjenu. Tijekom idućih mjeseci odlučit će se koji će pristup i model biti primijenjeni”, kaže Staničić.

Kako će u praksi izgledati postupak licenciranja zasad je prerano je govoriti, no dosadašnja istraživanja pokazuju da bi ravnatelj obrazovne ustanove trebao posjedovati pet skupina kompetencija koja ga čine sposobnim za obavljanje funkcije.

Prva se odnosi na osobne odlike kao što su marljivost, odlučnost, odgovornost, iskrenost i povjerenje, a druga na specifična stručna znanja o toj ustanovi i sustavu u kojem radi. Treća skupina kompetencija odnosi se na razvojna i poslovodna umijeća, a četvrta je iznimno bitna jer se radi o socijalnim kompetencijama, odnosno dobrim odnosima s ljudima.

“Dosad se pokazalo da su dobre komunikacijske vještine i kvalitetno ophođenje s ljudima iznimno važni. Ravnatelj ne bi trebao kočiti ljude u radu, već ih treba znati potaknuti i riješiti sukobe. Zaposlenici će mu lakše ‘progledati kroz prste’ zbog eventualnih manjkavosti u  znanju, ali loš odnos prema ljudima teško se prašta i loše utječe na radnu okolinu”, napominje Staničić.

Peta je kompetencija akcijska, što podrazumijeva da ravnatelj treba stvarati pretpostavke za rad i djelovati osobnim primjerom, te ukazivati na postignuća pojedinaca, a ne ih skrivati.

Prije samog specijalističkog obrazovanja ravnatelja treba se definirati njihova uloga, prema njoj se izrađuju standardi, nakon toga slijedi obrazovanje, a potom licenciranje, pojašnjava Staničić.

No, moguće je i da kandidati za ravnatelje sami zatraže licenciranje na temelju svojega dosadašnjeg iskustva, kompetencija i vještina i na taj način dobiju licencu za novi mandat.

Izvor: narod.hr/h
Photo: fah