Odvjetnik Planinić: O biračkom pravu hrvatskih državljana izvan Hrvatske

Foto: Narod.hr

Izvan Republike Hrvatske, prema posljednjim službenim informacijama Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH iz 2001. godine u svijetu živi oko 3.000.000 iseljenih Hrvata i njihovih potomaka. Prema neslužbenim informacijama sada ih je milijun više. Pravo glasa ima oko 400.000 državljana. Da bi mogli glasovati na izborima, moraju se prvo “registrirati“ za glasovanje i putovati stotinama i tisućama kilometara do jednog od malobrojnih glasačkih mjesta. Primarni razlozi zbog kojih je najveći dio Hrvata iselio su ekonomski i politički. Prema informacijama Središnjeg ureda za Hrvate izvan RH, nakon Drugog svjetskog rata, šezdesetih godina, Hrvati su odselili u zemlje zapadne Europe. Najveći broj političkih iseljenika zabilježen je kod preživjelih s Bleiburga koji su odselili u Južnu i Sjevernu Ameriku. Također, velikosrpska agresija na Hrvatsku u Domovinskom ratu inicirala je izbjeglištvo u inozemstvo.

Odvjetnik Krešimir Planinić za Narod.hr je odgovorio na nekoliko pitanja o dijaspori i njihovom značaju za izbore u Republici Hrvatskoj.

Narod.hr: Neki SDP-ovi političari ovih dana izjednačavaju pravo glasa hrvatskih državljana koji žive izvan Hrvatske sa privilegiranim, zagarantiranih 8 mjesta predstavnika manjina. Kako to komentirate?

To su dvije odvojene teme i dva odvojena načina izbora. To nema nikakav doticaj jedno s drugim u samom izbornom smislu. Razlozi izbora su drugačiji, a i brojke su drugačije – hrvatskih državljana s biračkim pravom ima oko 400 000 i danas mogu birati maksimalno 3 zastupnika, a pripadnika 22 nacionalne manjine ima oko 200 000 i imaju zajamčenih 8 zastupnika.

Narod.hr: U više prilika ste ukazivali na činjenicu da su hrvatski državljani koji žive izvan Hrvatske diskriminirani u odnosu na druge birače. Možete objasniti zašto?

Prvo se moramo zapitati koji je naš državni interes za naše birače i državljane izvan zemlje. Je li nam državni interes privlačiti dijasporu, što svi kažu da jest. Drugo, je li nam demografski interes privlačiti naše državljane izvan zemlje. Treće, je li investicijski, te imamo li domoljubni aspekt. Prema tome imamo nekoliko razloga zašto je potrebno objediniti sve državljane, ne zanemarujući da smo mala zemlja koja jedino može širiti svoje interese i svoj utjecaj preko dijaspore. Ako to sve uzmemo u obzir, onda se način diskriminacije birača vani ogleda u konkretnom broju biračkih mjesta koja su se drastično smanjila, posebno u BiH. Birači ne izlaze u onoj veličini zbog nedostupnosti biračkih mjesta koja bi trebali imati i ne uključuju se aktivno.

Narod.hr: Koji je vaš stav o pravu glasa za hrvatske državljane koji žive izvan Hrvatske?

Ja mislim da je nama interes kao Hrvatskoj održavati dobre i čvrste veze s dijasporom, da nam ona itekako može pomoći i puno nam je pomagala u Domovinskom ratu što ne smijemo zaboraviti. Drugo, mnogi naši hrvatski državljani izvan RH žele se vratiti s iskustvima iz poslovnog svijeta, iz nekih uređenijih sustava. Mnoge inozemne donacije koje se uplaćuju u našu zemlju puno nam znače. Svi ti značaji govore u prilog tome da zastupnike u Hrvatskom saboru treba birati i iz dijaspore. Ne samo broj tri koji je nastao paktom SDP-HDZ iz 2010. godine kod promjene Ustava nego se to treba odraziti većim brojem zastupnika. Govorim o široj društvenoj raspravi.

Narod.hr: Kakav položaj državljani koji žive izvan svoje matične zemlje imaju u drugim državama EU?

Ako velike države i mnogo veći narodi, poput Italije i Francuske privlače svoje državljane koji žive izvan zemlje – onda je jasno da je to i u interesu Hrvatske.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr