Negativno okružje, nedosljedna provedba bilateralnog sporazuma o zaštiti manjina i neprimjereno obrazovanje na hrvatskom jeziku tek su neki od problema na koje su upozorili predstavnici hrvatske manjine u Republici Srbiji na okruglom stolu “Hrvatska manjina u Srbiji: položaj i perspektive”, koji je u četvrtak organizirao saborski Odbor za Hrvate izvan Hrvatske.
“Hrvati u Srbiji žive u negativnom okružju jer u medijima postoji konstantna antihrvatska propaganda koja se izravno odražava i na odnos prema Hrvatima”, izjavio je predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji Slaven Bačić uoči skupa.
Problem hrvatskih predstavnika u Narodnoj skupštini
Ključna otvorena pitanja odnose se, kazao je, na provedbu bilateralnog sporazuma o zaštiti manjina, posebno članka 9. koji se odnosi na zajamčene predstavnike hrvatske manjine u predstavničkim tijelima, konkretno u Narodnoj skupštini Srbije. Hrvatska je taj dio sporazuma provela, no Srbija to ne želi, a ugovori koji su potpisani moraju se poštivati, ističe Bačić.
Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i zastupnik u Narodnoj skupštini Srbije Tomislav Žigmanov rekao je da ambijent u kojem žive Hrvati u Srbiji, tamošnja razvijenost demokracije i vladavina prava nemaju pozitivne značajke.
“Problemi su oko ostvarivanja manjinskih prava, obuhvatu djece koja pohađaju nastavu na hrvatskom, koji je manji od pet posto, nije riješeno pitanje udžbenika, ali ni ljudi koji su uključeni u proces obrazovanja”, rekao je Žigmanov.
Hrvatskoj se manjini derogiraju manjinska prava na informiranje, 70 posto kulturnih udruga nema riješen prostor za rad, problem je i financiranje rada udruga, država se miješa u identitetski spor, odnosno tzv. Bunjevačko pitanje, nabrojio je Žigmanov.
Hrvati su, tvrdi, u goroj poziciji nego druge manjine u Srbiji. “Nova smo manjina koja je taj status dobila tek nakon 2000. i jedina smo manjinska zajednica na teritoriju Vojvodine koja je bila objekt etnički motiviranog nasilja. Još uvijek su Hrvati u Vojvodini češći objekti diskriminacije i etnički motiviranog nasilja i još uvijek nema jasnih politika integracije i uključivanja predstavnika Hrvata u procese donošenja odluka”, naglasio je.
Od Hrvatske očekuje politiku podrške ostvarivanju manjinskih prava, veći interes za Hrvate u Srbiji, te da su češće vidljivi i prisutni u javnom prostoru.
Razlika u tretmanu manjina u Hrvatskoj i Srbiji
Savjetnik predsjednice Republike Mate Granić poručio je kako je briga za hrvatsku manjinu u Srbiji briga svake hrvatske Vlade, predsjednice Republike, Sabora, ali i znanstvenih institucija, Katoličke crkve…
“Znamo razliku kako mi tretiramo srpsku manjinu u Hrvatskoj i kako je hrvatskoj manjini u Srbiji”, rekla je državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova Zdravka Bušić. Hrvatska je, kaže, za ulazak Srbije u EU ali će se Srbija morati drugačije odnositi prema problemima hrvatske manjine.
Državni tajnik u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas upozorio je na drastično smanjenje broja Hrvata u Srbiji u proteklih 50-tak godina. Tako je, kaže, 1961. bilo 196.000 Hrvata u Srbiji, a 2011. tek 57.800.
“Treba pomoći kroz projekte i potporu u rješavanju strateških pitanja i osnažiti kapacitete kako bi predstavnici hrvatske manjine mogli što uspješnije zastupati svoje interese u pregovorima Srbije s EU”, rekao je.
Sudionici skupa poručili su da Hrvatska treba podupirati europske integracije Srbije, ali uz puno inzistiranje na inkluzivnoj i efektivnoj provedbi Akcijskog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina koja su od važnosti za hrvatsku manjinu u Srbiji, osobito na provedbi bilateralnog sporazuma o zaštiti nacionalnih manjina.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
