Snažno olujno nevrijeme koje je u posljednjih 48 sati pogodilo središnju Hrvatsku, a osobito Zagreb, prouzročilo je veliku materijalnu štetu i ozbiljno poremetilo svakodnevni život građana. Iako su se vremenske prilike u međuvremenu počele smirivati, posljedice orkanskih udara vjetra i dalje su vidljive diljem grada i šire regije, dok su sve nadležne službe i dalje na terenu u pokušaju brze normalizacije stanja.
Zagreb je bio među najteže pogođenim područjima. Vjetar koji je na udare dosezao i više od 120 kilometara na sat rušio je stabla, oštećivao krovove i izazvao velike probleme u prometu i infrastrukturi.
> Tomašević: Normalizacija tramvajskog prometa bit će moguća tek u ponedjeljak
Ukupan broj srušenih stabala u gradu mogao bi premašiti tisuću
Posebno su stradale obrazovne ustanove – deseci vrtića, osnovnih i srednjih škola pretrpjeli su oštećenja, a na pojedinim objektima, poput škole u Remetama, vjetar je odnio dijelove krova. Štete su zabilježene i na sportskim objektima, uključujući dvoranu Cibona i Teniski centar Maksimir, kao i na zgradi Hrvatskog narodnog kazališta.
Velika razaranja vidljiva su i na zelenim površinama. Parkovi poput Maksimira i Bundeka pretrpjeli su značajna oštećenja, dok je na Mirogoju srušeno više od 200 stabala. Ukupan broj srušenih stabala u gradu mogao bi premašiti tisuću, zbog čega su građani pozvani na dodatni oprez i izbjegavanje parkova i šumskih područja.
Prometni kolaps i stotine vatrogasnih intervencija samo u Zagrebu
Nevrijeme je izazvalo i ozbiljan prometni kolaps. U pojedinim trenucima Zagreb je bio gotovo odsječen, s blokiranim ključnim prometnicama i prekidima u tramvajskom i autobusnom prometu. Oštećenja tramvajske mreže, osobito u istočnim dijelovima grada, onemogućila su normalno funkcioniranje javnog prijevoza, pa su uvedene izvanredne autobusne linije. Postupna normalizacija prometa očekuje se u narednim danima, a dio linija već je ponovno uspostavljen.
Na terenu su od početka nevremena angažirane sve raspoložive službe. Vatrogasci su zabilježili stotine intervencija samo u Zagrebu, dok je na razini cijele Hrvatske evidentirano oko 1800 intervencija u kojima je sudjelovalo gotovo 7000 vatrogasaca. Intervencije su uključivale uklanjanje stabala, sanaciju oštećenih krovova, gašenje požara i raščišćavanje prometnica. Zbog opasnih uvjeta rada, prioritet su bile situacije koje izravno ugrožavaju živote i ključnu infrastrukturu, dok su manje hitni slučajevi morali čekati.
Osim vatrogasaca, značajnu ulogu imale su i komunalne službe, djelatnici Zagrebačkih cesta, Zrinjevca, Čistoće te javnog prijevoznika, koji su zajedno s HEP-om radili na otklanjanju posljedica. Crveni križ uključio se u pomoć građanima dijeljenjem zaštitnih folija i isušivača za oštećene objekte.
> Možemovac o oluji u Zagrebu: ‘Ekstremni klimatski uvjeti naš će život učiniti nesigurnijim’
Poplave i snijeg
Nevrijeme nije pogodilo samo Zagreb. U Zagorju su obilne kiše uzrokovale poplave nakon izlijevanja rijeke Krapine, pri čemu je više stotina objekata bilo ugroženo, a brojna kućanstva ostala su bez električne energije.
U Bjelovarsko-bilogorskoj i Karlovačkoj županiji zabilježene su poplave i tehničke intervencije, dok su u Lici i Gorskom kotaru obilne snježne padaline dodatno otežale situaciju. Na pojedinim područjima snijeg je dosezao i do dva metra visine, uzrokujući probleme u opskrbi električnom energijom i prometu.
Posebno zahtjevna situacija zabilježena je na Sljemenu, gdje je zbog snijega i srušenih stabala bilo privremeno odsječeno oko 150 učenika i njihovih nastavnika. Nakon višesatne akcije čišćenja prometnice, svi su sigurno vraćeni u Zagreb.
Unatoč razmjerima nepogode, nadležni ističu kako nije bilo većeg broja teže ozlijeđenih, što se smatra ključnim uspjehom sustava civilne zaštite. Ipak, zabilježena je jedna smrtna prometna nesreća povezana s vremenskim uvjetima, kao i nekoliko lakših ozljeda.
Ključan dan za oporavak je subota
Subota je označena kao ključni dan za početak intenzivne sanacije. Sve službe rade u pojačanom režimu, često u više smjena, s ciljem da se prometnice očiste, infrastruktura osposobi i život u gradu što prije vrati u normalu. Očekuje se da će se većina sustava stabilizirati do početka novog tjedna, dok će se složeniji popravci nastaviti i nakon toga.
Istodobno, nevrijeme je otvorilo i šira pitanja o otpornosti grada na sve češće ekstremne vremenske pojave. Dok vlasti ističu učinkovitost sustava i brzu reakciju, dio stručne i političke javnosti upozorava na dugogodišnje nedovoljno ulaganje u infrastrukturu i potrebu za sustavnijim upravljanjem rizicima. Stanje na terenu pratio je HRT.
> Žena s četvero djece nestala u mećavi; spasio ih HGSS
Izjave političara
Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je da će država pomoći u sanaciji šteta, istaknuvši kako su one velike, ali i da je najvažnije da nije bilo teže ozlijeđenih. Naglasio je da je odluka o obustavi nastave bila pravodobna te izrazio nadu da novo nevrijeme neće biti tako snažno.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović naglasio je važnost koordiniranog djelovanja svih razina vlasti u kriznim situacijama.
Zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet apelirao je na građane da prijavljuju samo hitne slučajeve kako bi se intervencije mogle prioritizirati, ističući da su sve službe na terenu i rade na normalizaciji stanja.
S druge strane, gradska oporbena zastupnica Milka Rimac Bilušić upozorila je da Zagreb nije dovoljno otporan na ovakve nepogode te ocijenila da grad „nije prošao test otpornosti“, pozvavši na sustavnije upravljanje infrastrukturom i rizicima.
Predsjednica Kluba zastupnika Drito Dragana Turkalj dodatno je naglasila potrebu za promjenama u pristupu upravljanju infrastrukturom.
„Sigurnost građana ne smije ovisiti o sreći. Potrebna je sustavna briga i dugoročno planiranje, a ne reakcije tek nakon što šteta već nastane“, poručila je Turkalj.
Gradonačelnik Jastrebarskog Zvonimir Novosel zatražio je proglašenje elementarne nepogode zbog velikih šteta na području grada.
> Goleš Babić: Nevrijeme i hitne obavijesti s ne-hitnim sadržajem
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: Narod.hr/HRT vijesti
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.