U Saboru je jutros određena još jedna stanka zbog pokrenutog stečaja u rovinjskoj “Mirni“, nakon koje je oporba zatražila posebnu raspravu o učincima Zakona o predstečajnoj nagodbi, tvrdeći da se u njegovoj provedbi skrivaju “sumnjivi dogovori i pogodbe koje imaju elemente koruptivnih aktivnosti”.
“Predlažemo da se detaljno rasprave rezultati Zakona o predstečajnoj nagodbi i da se taj zakon bitno izmjeni, kako bi se spriječile daljnje štete za hrvatsko gospodarstvo i daljnje sumnje da se u stvari u kontekstu tog zakona odvijaju sumnjivi dogovori i nagodbe koje imaju elemente koruptivnih aktivnosti”, rekla je nakon stanke Martina Dalić (HDZ).
Stanku je zatražio nezavisni Damir Kajin tvrdeći da se “oni koji viču, ‘dalje prste od Mirne’ zapravo žele dokopati Mirninih nekretnina, vrijednih nekoliko milijuna kuna”.
Kajin tvrdi da iza tvrtke Geneza, koja je zajedno s gradom Rovinjom predložena kao strateški partner u predstečajnoj nagodbi za Mirnu, stoji varaždinska Fima, koja također stoji iza stečajeva i predstečajnih nagodbi u mnogim drugim tvrtkama.
“U slučaju stečaja Mirne dosadašnji vlasnik bit će najveći gubitnik, a predsjednika uprave Sašu Krobota, bivšeg direktora Geneze koji je isforsirao Genezino preuzimanje Mirne u suradnji s gradom Rovinjom, protiv volje države kao ključnog vjerovnika i po planu koji je mimo zakona, zamijenit će stečajna uprava”, rekao je Kajin koji smatra da je najbolje rješenje za Mirnu partnerstvo s Podravkom.
Ponovio je i da je “Istrijanima ‘puna pipa’ lokalne mafije, koja uz kontrolu lokalnih medija pljačka Istru”.
“U interesu građana, ako imate saznanja o lokalnoj mafiji, prijavite ih nadležnima”, uzvratila mu je Laburistica Nansi Tireli. Kazala je kako u Mirni treba sačuvati proivodnju, odnosno 250 radnih mjesta, te kooperante.
Ona smatra da se lokalna zajednica, ministarstva i Vlada trebaju dogovoriti kako zadržati proizvodnju, a “sve ostalo su prazne priče”.
Tireli također upozorava na različite kriterije za predstečaj, poziva da se utvrdi po kojim se kriterijima predstečajne nagodbe provode, odnosno pokreću i završavaju.
“Jednim dnevnim novinama opraštaju se milijuni kuna, ali je problem proizvodnoj tvornici oprostiti isto toliko”, kaže Tireli i pita zašto se nekome oprašta dug, a nekome ne.
