Osvrt seizmologa s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta: ‘Potresi magnitude 5 i više po Richteru mogu se očekivati i u budućnosti’

Zagreb, 22.03.2020 - Treci potres jakosti 3,7 potresao je u nedjelju ujutro u 7,41 sati Zagreb i okolicu. Dva snažna potresa, prvi jakosti 5,3 drugi jakosti 5,0, pogodila su prije toga u nedjelju ujutro Zagreb i izazvala štete na zgradama. Na slici štete na kucama u centru Zagreba. foto HINA/ Damir SENCAR/ ds

Profesor dr. sc. Bruno Tomljenović napisao je osvrt na potres u Zagrebu koji se dogodio 22. ožujka 2020. godine. Osvrt je objavljen na stranicama Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta te ga prenosimo u cijelosti. Prof. dr. sc. Tomljenović u osvrtu između ostaloga ističe

“U nedjelju, 22. ožujka, u 6 sati i 24 minute po lokalnom vremenu, područje Zagreba uzdrmao je snažan potres magnitude 5.5 prema Richteru, sa žarištem na dubini oko 10 km koji je preliminarno ocijenjen intenzitetom VII. stupnja MCS ljestvice u epicentralnom području Markuševca i Čučerja. Potres se osjetio diljem Hrvatske, u Sloveniji i u Bosni i Hercegovini. Nažalost, uz veliku materijalnu štetu na građevinama u epicentralnom području i naročito u središnjoj, staroj jezgri Zagreba, urušavanjem dijela zgrade u Đorđićevoj ulici teško je ozlijeđena 15-godišnja djevojčica, koja je naredni dan preminula u Klajićevoj bolnici.

Ubrzo nakon glavnog potresa, u 7 sati i 1 minutu uslijedio je još jedan jaki potres magnitude 5.0 po Richteru, zasad najjači u seriji od preko 200 naknadnih, slabijih potresa koji su zabilježeni u proteklih pet dana nakon glavnog potresa.

Seizmološka služba Geofizičkog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu (http://www.pmf.unizg.hr/geof/seizmoloska_sluzba/o_zagrebackom_potresu_2020) i seizmološke agencije diljem svijeta promptno su obavijestile javnost o glavnom potresu te i nakon toga kontinuirano izvještavaju o naknadnim potresima, prikazujući relevantne seizmološke i seizmotektonske podatke koji opisuju njihova nastupna vremena, jačinu, lokacije žarišta i epicentara te ostale relevantne parametre i informacije koje opisuju ovu potresnu seriju.

Na temelju podataka žarišnog mehanizma glavnog potresa koji je objavila Seizmološka služba i žarišnih mehanizama koje su objavile seizmološke agencije i instituti u Europi i SAD-u, razvidno je da je ovaj potres nastao oslobađanjem kompresijske napetosti (naprezanja) u stijenama u jezgri Medvednice, s glavnom kompresijskom osi pružanja SSZ-JJI i uz pomak po reversnom rasjedu pružanja ISI-ZJZ.

Usporedbom seizmoloških podataka o glavnom potresu (lokaciji žarišta i orijentaciji dviju nodalnih ravnina na žarišnom mehanizmu od kojih jedna predstavlja potresni izvor) i podataka o geološkoj građi Medvednice, moguće je zasad tek pretpostaviti da je seizmogeni, potresni izvor za glavni, a moguće i za niz naknadnih potresa, reversni rasjed, odnosno reversni rasjedi koji pripadaju seizmogenoj zoni Sjevernog rubnog medvedničkog rasjeda. Površinski prepoznatljiv rasjed ove seizmogene zone, koji se pruža duž sjevernog ruba Medvednice, zabilježen je geološkim kartiranjem i interpretacijom refleksijskih seizmičkih profila, s nagibom od površine prema JJI pod središnji dio Medvednice.

Maksimalno očekivana magnitude potresa procjenjuju se na oko 6.5 po Richteru

Seizmogena zona Sjevernog medvedničkog rasjeda najvjerojatnije je bila i uzročnik brojnih slabijih i jačih potresa u periodu od zadnjeg katastrofalnog Zagrebačkog potresa 1880. pa do potresa 22. ožujka 2020. godine.

S obzirom na duljinu ove seizmogene zone po pružanju (oko 20 km) i dubinu do koje doseže pod površinom (oko 12 km) seizmogeni potencijal ove zone, odnosno maksimalno očekivane magnitude potresa koje može prouzročiti, procjenjuju se na oko 6.5 po Richteru.

U zagrebačkom i širem okolnom području potresi jakosti 5 i više po Richteru od ranije su poznati i nisu rijetke pojave, o čemu saznajemo iz arhivskih zapisa koji svjedoče o potresnoj aktivnosti u vremenu prije uspostave seizmoloških službi i instrumentalnog mjerenja seizmičke aktivnosti (u Zagrebu je seizmološku postaju uspostavio Mohorovičić 1905. godine).

Jačinu potresa koji su zabilježeni u predinstrumentalno vrijeme seizmolozi procjenjuju s obzirom na njihove učinke na ljude, građevine i zemljinu površinu, onako kako ih opisuju arhivski zapisi, pa stoga tako procijenjene magnitude potresa nisu jednako precizne kao one izračunate na temelju instrumentalnog mjerenja i analize seizmograma.

Bez obzira na to, ostaje činjenica da se potresi magnitude 5 i više po Richteru u zagrebačkom i širem okolnom području mogu očekivati i u budućnosti te da je stoga nužno kontinuirano, i s najvećom mogućom preciznošću, bilježiti njihove pojave, analizirati potencijalne aktivne rasjede radi procjene njihova seizmogenog potencijala, i dakako, što je i najvažnije, adekvatno birati lokacije građenja i graditi građevine koje mogu izdržati potrese čija jakost premašuje magnitude 6.5 po Richteru”, zaključuje prof. dr. sc. Tomljenović.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr