“Ako bi gospođa Tomašić odustala od Sabora, kako je prije najavljivala, jasno je kao dan da bi u interesu birača Desete izborne jedinice bilo da u Sabor odem ja. Treba reći da sam bio na drugom mjestu liste, što znači da je svih mojih gotovo četiri tisuće birača htjelo glasovati baš za mene. Ljudi, znate, na izborima često automatski zaokruže listu i prvog na listi. Kad je riječ o drugom na listi, to baš i nije slučaj, znači, željeli su dati glas meni”, kaže za Narod.hr Robert Pauletić u razgovoru oko teme koja se posljednjih dana vrti u medijima.
Europarlamentarka Ruža Tomašić još je u kampanji najavljivala kako će do 30. lipnja 2021. godine ostati u EU parlamentu, pa je tražila da njezin mandat u Saboru preuzme Marko Milanović Litre iz Hrvatske konzervativne stranke iako je osvojio tek 19 glasova, a ne Robert Pauletić koji po broju preferencijskih glasova, njih 3.907, drugi na listi, odmah iza nje.
Pitali smo Pauletića smatra li da je u interesu birača da u Sabor idete on sa 3.907 preferencijskih glasova, a ne Milanović Litre sa 19 glasova.
“Svoju sam kampanju gradio na interesima Dalmacije i Desete izborne jedinice, pa je jasno da su se moji glasači osjećali prevarenima kad su čuli da bi umjesto Ruže Tomašić i mene u Sabor trebao ući Ružin asistent, dečko iz zagrebačkog Stenjevca sa samo 19 glasova. Međutim, ja ne bih niti govorio o moralnosti te ideje, niti o legitimitetu Marka Milanovića Litre: ono što me zanima je zakon, koji u slučaju odustanka Ruže Tomašić pravo na ulazak u Sabor daje idućem kandidatu s više od deset posto preferencijalnih glasova. Kako ja imam više od 19 posto glasova liste, ukupno golemih 3907 glasova, na čemu zahvaljujem svom Splitu i svojoj Dalmaciji, zakonski ja imam pravo na ulazak u Sabor u slučaju da ona prepušta mandat“, rekao nam je.
Tomašić nam je u ranijem razgovoru rekla da se pita “zašto bi netko s više preferencijskih glasova bio bolji zastupnik”.
“Što se tiče pitanja o tome tko bi bio bolji zastupnik, ideja je da se poštuje volja birača, da ih u Saboru predstavlja onaj kojega su izabrali. Pa to je osnova demokracije”, komentira Pauletić.
Pitali smo ga i je li znao za dogovor DP-a i HKS-a da je mijenja netko iz njezine stranke.
“Nisam sudjelovao ni u kakvim dogovorima i nikakvi dogovori me ne obavezuju. Što se tiče pitanja o tome tko bi bio bolji zastupnik, ideja je da se poštuje volja birača, da ih u Saboru predstavlja onaj kojega su izabrali. Pa to je osnova demokracije”, ističe.
Podsjetili smo i da Tomašić ističe i kako odluka Hrvatskog sabora o vjerodostojnom tumačenju odredbe Zakona o preferencijskom glasovanju se odnosi na izbor kandidata unutar iste stranke na koalicijskoj listi pa bi preferencijalni glasovi bili odlučujući da je član HKS-a.
“Komično mi je kako čak i neki pravni stručnjaci pogrešno tumače taj famozni članak 42., paragraf 3. Upravo o ovakvoj situaciji, naime, govori Odluka Sabora iz svibnja 2018. , objavljena u Narodnim novinama, koja se odnosi baš na taj članak i taj paragraf i gdje je sve kristalno jasno objašnjeno. Ti pravni stručnjaci vjerojatno ne znaju za tu Odluku, priznajem, nisam ni sam znao za nju do prije nekoliko dana. Sve je tamo u toj Odluci objašnjeno toliko precizno da bi bilo shvatljivo i djetetu od sedam godina. Sabor službeno objašnjava baš tu rečenicu o kojoj govorite, pravno je sve sasvim jasno”, pojasnio je.
Za kraj se osvrnuo na riječi Tomašić kako će se, ako se i nakon dodatnih konzultacija njezino tumačenje ispostavi spornim, vratiti iz Europskog parlamenta i uzeti svoj mandat u Saboru: “Na to ne bih imao ništa za reći. To je njezino pravo i, ako bude tako, sretno joj u Saboru. Nadam se da će u tom slučaju dostojno braniti interese Desete izborne jedinice i Dalmacije.”
Koliko je tko preferencijskih glasova dobio?
U X. izbornoj jedinici HDZ je osvojio sedam mandata, Restart njih tri, a Most dva. Domovinski pokret i koalicija Pametno, Fokus i SSiP jedan mandat.
Koalicija Domovinski pokret, Hrvatski suverenisti, Blok, HKS, HRAST – pokret za uspješnu Hrvatsku, SU i Zelena lista osvojila je 10,28 posto glasova u toj izbornoj jedinici, a ako gledamo preferencijske glasove najviše ih je osvojila Ruža Tomašić – 8.274(41,91%). Iza nje je Robert Pauletić sa 3.907(19,79%) preferencijskih glasova. Najmanji broj preferencijskih glasova na ovoj listi u X. izbornoj jedinici osvojio je Marko Milanović Litre – 19(0,09%).
Hoće li u Sabor Ruža Tomašić ili Robert Pauletić?
Što kaže Zakon?
“Zastupnika izabranog na kandidacijskoj listi dviju ili više političkih stranaka zamjenjuje neizabrani kandidat s te liste i iz iste stranke kojoj je u trenutku izbora pripadao zastupnik kojem je mandat prestao ili miruje.
Na određivanje zamjenika na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o preferencijskom glasovanju, a ako na listi nema tako određenog kandidata koji bi zamijenio zastupnika, tada zamjenika određuje politička stranka kojoj je u trenutku izbora pripadao zastupnik kojem je mandat prestao ili miruje”, stoji u izbornom zakonu, članku 42., stavku 3.
I Tomašić i Pauletić ovaj članak tumače drugačije – njoj je ključna prva rečenica koja kaže da kandidata mijenja „zastupnik iz iste stranke“, a Pauletić se poziva na drugu koja prednost daje preferencijskom glasanju.
Podolnjak: ‘Sporna odredba je vrlo loše napisana’
Tumačenje koje se spominje tražio je 2017. godine MIP. Tada je Odbor za zakonodavstvo pod predsjedanjem Dražena Bošnjakovića (HDZ) predložio Saboru da odbije zahtjev jer članak 42. stavak 3. ZIZHS-a “nedvojbeno određuje da se na određivanje zamjenika zastupnika primjenjuju odredbe o preferencijalnom glasovanju”. Prema tome, samo ako na listi nema takvog kandidata, onda zamjenika određuje stranka kojoj je pripadao zastupnik kojem mandat miruje. HDSSB je tada odlučio da Josip Salapić u Saboru bude zamjena Branimiru Glavašu koji je mandat stavio u mirovanje iako su preferencijalno Vladimir Šišljagić i Dinko Burić imali prednost. Glavaš je tu dvojbu riješio i prije odluke o tumačenju uz riječi “neće pučisti uzeti moj mandat”, piše vecernji.hr.
Tada je prof. dr. sc. Robert Podolnjak kao Mostov član Odbora za Ustav pisao je mišljenje Odboru za zakonodavstvo, u kojem je istaknuo kako preferencijalni glasovi na svim listama, stranačkim, nezavisnim i listi stranke brisane iz registra, imaju prednost pa stoga nema logičkog uporišta kako jedino za koalicijske liste stranka određuje zamjenika bez obzira na preferencijalne glasove.
“Sporna odredba je vrlo loše napisana. S tim da je rješenje te dvojbe važno s obzirom na to da je riječ o konstituirajućoj sjednici”, smatra Podolnjak iako drži da je isto kao kod slučaja Glavaš i u slučaju Tomašić – Milanović Litre-Pauletić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
