Pecirep: Dok dođe do analize, kamion zaraženog mesa iz uvoza već može biti rasprodan u maloprodaji

Kada ćemo konačno doznati koji su to trgovci prodavali meso kojem je istekao rok trajanja? Kako će biti kažnjeni? Kako spriječiti uvoz zdravstveno neispravne hrane? Završava li meso kojem ističe rok trajanja u pečenoj hrani koja se prodaje po trgovačkim lancima ili ne? Uništava li uvozni lobi domaću proizvodnju? To su neka od pitanja na koja su u emisiji Otvoreno odgovarali voditeljica Odjela za hranu Ministarstva zdravstva Ružica Vazdar, predsjednik Sindikata veterinara Hrvatske Zdenko Pecirep, Branko Bobetić iz Hrvatske udruge poslodavaca, Goran Jančo iz Saveza uzgajivača svinja i članica Odbora za poljoprivredu Europskog parlamenta Marijana Petir.

Europarlamentarka Marijana Petir je kazala kako se kvalitetom i ispravnošću mesa nitko nije htio baviti prije nego li je nastala politička odluka za to. Zalaže se da kupci kupuju hrvatsko meso jer je ono prošlo strožu inspekciju kako sanitarnu, tako i veterinarsku.

“Već godinama upozoravam da treba uvesti strožu kontrolu na hranu koja se uvozi u Hrvatsku. One su stroge kada se radi o domaćoj proizvodnji, ali ne za uvoz. Ipak, pozvala je da sanitarna i veterinarska inspekcija rade zajedno i više surađuju. Nije dobro da inspekcije jedna drugoj prebacuju kako trebaju raditi već zajedno neka zaštite potrošače i proizvođače. Na pitanje postoji li bojazan da ćemo nakon slučaja salmonele biti sankcionirani od strane Unije odgovorila je kako neće biti packe ako sami propišemo kakvu hranu želimo imati na tržištu”, rekla je Petir.

Navela je kako bi domaćim proizvođačima pomoglo kada bi se donijela uredba da na mesu postoji etiketa s datumom klanja. “Možemo ograničiti vrijeme koliko neko meso može biti zamrznuto. Znamo da se uvijek na selu klalo svake godine negdje u studenome, prosincu, znači to je sam pokazatelj da duže od godinu dana ne smije biti zamrznuto. To ne znači da će biti zdravstveno neispravno, ali će biti sasvim sigurno lošije kvalitete. Dakle, to je nešto što Hrvatska sama može učiniti”, poručila je Petir.

Da su kvalitete stroge, a cijene preniske potvrdio je Goran Jančo. Godišnje isporuči oko 6 tisuća svinja. Istaknuo je kako se ovog proljeća, dolaskom toplijeg vremena i roštiljanja, na tržištu pojavila svinjska vratina po cijeni od 15 kuna.

“Znači ispod 12 kuna bez PDV-a. To je bilo iz uvoza, mislim da iz Njemačke. Te je svinje netko poklonio”, istaknuo je. Jančo je podigao kredit kako bi proširio svoje poslovanje. Ne bavi se samo proizvodnjom mesa. Njegovo gospodarstvo samo uzgaja žitarice i stočnu hranu. Zaposlio je sebe, cijelu obitelj, još nekoliko radnika i agronoma.

“Ja s tom cijenom ne mogu preživjet”, naglasio je Jančo. Iznio je jednostavnu računicu po kojoj nitko od hrvatskih proizvođača mesa ne može konkurirati mesu iz uvoza.

Problem s uvoznom hranom pojavio se od kad je Hrvatska ušla u Europsku uniju, složili su se gosti.

“Od tad se nalazimo na jedinstvenom trgovačkom pojasu i prema propisima svaka država članica sama kontrolira svoje meso, pa tako i ono koje izvozi. Problem nastaje jer se na prelasku preko granice prvo provjeravaju samo papiri, a kad se uzorak pošalje na inspekciju potrebno je pričekati nekoliko dana da se dobiju rezultati. Dok se dođe do analize, meso je već u maloprodaji i to je ključni problem”, kazao je predsjednik Sindikata veterinara Hrvatske Zdenko Pecirep.

Na pitanje postoji li mogućnost da se tako čitav kamion zaraženog mesa proda na policama prije nego što se uopće dozna da je meso zaraženo, kazao je kako je to moguć scenarij. Zato se, smatra Pecirep, treba okrenuti domaćem mesu. “Drago mi je što je prepoznala rad veterinarske inspekcije. Javnost se probudila i okreće se prema domaćim proizvođačima”, ocijenio je.

Branko Bobetić iz Hrvatske udruge poslodavaca godinama je radio u peradarskoj industriji. Kazao je kako je svježina glavni faktor u prodaji mesa te da Hrvatska po tom pitanju ima izvrsne rezultate.

“Primjerice u peradarstvu kolje se šest dana u tjednu. Ne zato što nema kapaciteta nego upravo zato da bi meso koje se danas kolje da je sutra na polici. Desetak dana prije nego li se ide u klanje zna se sve o mesu. Status jata, status farme, status zdrastveni itd.”, rekao je Bobetić. Dodao je kako je prošle godine uvezeno 8 tisuća tona mesa peradi i to po cijenama od 10 do 12 kuna za kilogram.

“To je dumping cijena ili se rješavaju određene industrije u drugim zemljama svojih viškova sirovina. Nema kontrole. Izostala je kontrola proizvoda koji dolaze iz Europske unije”, poručio je. S druge strane, istaknuo je Bobetić, kad Hrvati izvoze potrebne su im brojne potvrde i na veliko ih se kontrolira.

Što se tiče sanitarne inspekcije, ona od hrane životinjskog podrijetla provjerava samo onu koja je već zapakirana i onu koja odlazi na tkz. gastro odjele gdje se prodaje već kuhana ili pečena i spremna za konzumiranje.

“Svakodnevno smo na terenu. Godišnje obavimo oko 14 tisuća objekata za prodaju hrane. Gledamo cijele sustave, njihove proizvodnje, od sirovine, sljedivost robe pa do hrane za potrošače”, kazala je voditeljica Odjela za hranu Ministarstva zdravstva Ružica Vazdar.

Na pitanje tko je odgovoran što se meso zamrzava, Vazdar je odgovorila da krivicu snosi sam proizvođač jer je on taj koji određuje rok trajanja proizvoda te je stoga odgovoran i za sigurnost hrane.

“On je dužan inspekciji dokazati da to što je propisao valja, da će proizvod u tom roku ostati ispravan. Sanitarna inspekcija na godišnjoj razini uzorkuje oko 2500 proizvoda na 7 tisuća različitih parametara zdravstvene ispravnosti. Od toga je ukupno manje od 1 posto hrane zdravstveno neispravno te se povlači s tržišta. Za što veću sigurnost konzumenata svaki bi proizvod trebalo dobro termički obraditi jer se time smanjuje rizik od zaraze ukoliko je meso slabije kvalitete ili lošeg zdravstvenog statusa”, zaključila je Vazdar.