Petir: Od tri sladorane ostali smo na jednoj, pad šećerana treba i EU zabrinuti

Prijeti li gašenje proizvodnje šećera u Hrvatskoj? U manje od mjesec dana s radom su prestale šećerane u Virovitici i Osijeku, jedini preostali proizvodni pogon je u Županji. Ukidanje kvota, pad otkupnih cijena i uvoz jeftinog šećera izazvali su gubitke i gašenje tvornica diljem Europe, bila je tema emisije Otvoreno na HRT-u.

Miroslav Božić, savjetnik u Grupi Viro rekao je da ono što smo dosad poduzeli daje čvrsto uvjerenje da usmjeravanjem svih snaga na pogon gdje su jedinični troškovi najniži možemo računati na jednu dobru i stabilnu godinu očekujući da ćemo uhvatiti priključak u proizvodnji šećera po jednoj šećerani.

– Proizveli smo i repe i šećera po površini više od europskog prosjeka i to je vjetar u leđa najavljenim promjenama politike koja će biti više usmjerena na stvaranje dodane vrijednosti. Vjerujem da za šećernu repu ima prostora i da možemo biti sigurni da ćemo proizvoditi i za domaću industriju i izvoz dijelom.

Tomislav Perković, vlasnik OPG-a rekao je kako šećerna repa gubi utakmicu u odnosu na ostale ratarske kulture.

– Da nismo zadnjih godina imali dodatne poticaje u odnosu na osnovne vjerojatno bi mnogi od nas prestali to raditi. Ona je visoko rizična kultura.

– Ne kaže se bez veze da je šećerna repa kraljica ratarske kulture. Ona traži najviše znanja i vještine da bi se uspjelo, a ako se ne uspije ulog je velik i lako se pada.

Od tri šećerane ostali smo na jednoj

Vjerujem da nećemo ostati bez domaćeg šećera, rekla je Marijana Petir, predsjednica saborskog odbora za poljoprivredu (NZ), istaknuvši kako bi trebalo pozorno saslušati što poručuju proizvođači i industrija šećera.

– Vidimo da je cijela Europska unija pod šećernim stresom i Europska komisija nije reagirala na pravi način. Kad sam bila zastupnica u Europskom parlamentu upozoravala sam EK da je ona cijena koja je nužna za zdravlje sektora šećera – 404 eura po toni davno premašena, odnosno da smo pali ispod nje i tražili smo intervenciju, ali nažalost nije bilo puno razumijevanja, rekla je.

Istaknula je da smo na dobrom putu da se zadrži ta proizvodnja.

– Nažalost od tri šećerane ostali smo na jednoj. U posljednjih 10-ak godina u EU-u smo ostali bez 160 šećerana i to bi nekoga na europskoj razini trebalo zabrinuti, naglasila je.

‘Mjere koje je Vlada do sada donijela nisu dovoljne’

Domagoj Hajduković, saborski zastupnik (SDP) rekao je kako ovo nije problem od jučer, već da se vuče čitav niz godina.

– Žalosno je vidjeti koliko smo reaktivni, a ne proaktivni. Mi smo u srpnju prošle godine upozoravali na ovaj scenarij. Znali smo na što se trebamo pripremiti i da RH nije imala prilike sudjelovati u fondovima koji su restrukturirali ovu industriju. Godine 2017. u EU-u su ukinute kvote, a Vlada je tek 2019. donijela mjere koji nisu dale rezultat.

Istaknuo je kako smatra da još ima perspektive i da se može spasiti, ali ne sa ovakvom Vladom koja nema viziju i koja posluje po postulatu svaki tjedan gasimo pogon jedan, rekao je.

– Treba kao prvo osigurati dovoljne količine šećerne repe. Mjere koje je Vlada do sada donijela nisu dovoljne. Šećerna repa je jedna od kultura koja zahtjeva ručno okopavanje, što znači da je potrebno puno rada, truda i ulaganja, a uz to, to je i rizična kultura i treba više osiguranja. Žao mi je što su do sada isključivo prerađivači, šećerane, podnosili sav teret akumulirali gubitke i to je kulminiralo zatvaranjem.

Marija Vučković, ministrica poljoprivrede rekla je kako je 2019. donesen trogodišnji  program vrijedan 60 milijuna kuna koji je omogućavao dodatnu potporu sektoru proizvođača šećerne repe od 2.500 kuna po hektaru.

– Bilo bi dobro kad je SDP imao priliku i kada je programirao višegodišnje programe, da je vodio računa da dodatno nagradi kulture koje traže više napora i rada. Mi to sada pokušavamo ispraviti. A ono što su slučajno ili namjerno zaboravili reći je da je ova vlada donijela po prvi puta investicijski program pomoću programa ruralnog razvoja mjere 411. Ugovoreno je projekata u vrijednosti 80 milijuna kuna, a proizvođačima je do sada isplaćeno 62 milijuna kuna, rekla je i naglasila da će nastojati održati i povećati proizvodnju šećerne repe.

‘Proizvodnja šećera u EU-u prolazi duboku krizu’

Marie-Christine Ribera, generalna direktorica Udruženja europske industrije šećera rekla je kako u ovom trenutku sektor proizvodnje šećera u EU-u prolazi duboku krizu.

– U protekla tri godine prosječna cijena bijelog šećera je daleko ispod referentne cijene EK-a i to bi bio okidač da se poduzmu neke mjere no protekle godine se ništa nije dogodilo. To je dovelo do gubitaka od tri milijarde eura u toj industriji.

Istaknula je da je u zadnjih godinu dana zatvoreno 11 tvornica, uključujući i hrvatske.

Na pitanje kako pomoći proizvodnji šećera rekla je kako prvo treba uspostaviti ravnotežu u odnosu na konkurenciju koja dolazi iz trećih zemlja, te da je problem EU-a što nedostaje onih koji će donijeti prave odluke da se zaustavi daljnje rasipanje.

Također, istaknula je kako se trebamo boriti da zadržimo preostalu tvornicu jer ona zapošljava mnogo ljudi i donosi daljnji potencijalni rast. Preporučila je i da se prijavimo na europski fond oporavka.

‘Traži se revizija potpisanih trgovinskih sporazuma’

Petir je istaknula kako se sve glasnije čuju glasovi koji traže reviziju potpisanih trgovinskih sporazuma jer su pogubni za poljoprivredni sektor.

– Ne samo za primarne poljoprivredne proizvođače već i za industriju od koje se traže visoki zahtjevi – da se ne koristi određen pesticid ili herbicid, a u trećim zemljama se sve to koristi i na kraju po povoljnijim cijenama poljoprivredni proizvodi stižu na naše tržište. Nije tu samo problem iz trećih zemalja već i iz starijih država članica. To je posebna tema – pitanje nepoštenih trgovačkih praksi i predatorskih cijena koje nisu samo u sektoru šećera već i u ostali sektorima.

Dodala je i kako je predložila, te da će na tome i ustrajati, da se kao nepoštena trgovačka prakse uvede i to da prodajna cijena ne može biti niža od proizvodne.

 ‘Ustrajat ćemo u zaštiti hrvatskih proizvođača’

Ministrica Vučković istaknula je da su predložili određene izmjene zakona gdje su definirali posebno osjetljive proizvode – meso, mlijeko, šećer, ulje, voće i povrće, te da su uveli  nove pojmove koji izazivaju pozornost javnosti i da će ustrajati u zaštiti hrvatskih proizvođača, a time i potrošača.

Perković je istaknuo kako očekuje od Vlade da će sačuvati proizvodnju šećerne repe ne zbog njih ratara već zbog svog popratnog posla koji prati proizvodnju šećera od prijevoznika, nadničara u kopanju repe do radnika u šećerani.

– Mi ratari ćemo se lako prebaciti na neku drugu kulturu i preživjet. Treba se boriti za tu granu, naglasio je.

Petir je istaknula kako smatra da država treba kroz programe pomoći sektoru šećerne repe kako bi imali dovoljno sirovine za nastavak rada tvornice šećera u Županji.

– Šećer je bio naš najznačajniji izvozni proizvod, naglasila je Petir i dodala da treba utjecati na EU da upotrijebi mehanizme kako bi pomogla tom sektoru.

Hajduković je rekao kako trebamo biti proaktivni i više pomoći u prilagodbi sa neutralnom CO2 politikom EU-a i da trebamo asertivnije promicati naše interese u EU-u.

Ministrica Vučković naglasila je da će nastaviti podržavati proizvođače šećerne repe koji su pokazali da mogu sjajno raditi, te da će ulagati u investicije kao i do sada, te se zalagati za zajedničko uređenje tržišta za mjere u ovom sektoru koji to zaslužuje jer Europa primjenjuje puno veće standarde i obveze za proizvođače nego treće zemlje i treća tržišta.