Petir pozvala Vladu RH da zakonski osigura slobodnu nedjelju za zaposlene

Foto: fah

Istraživanje Europskog saveza za nedjelju – ESA (European Sunday Alliance) o promjenama u ravnoteži između privatnog i poslovnog živote te nedjeljnog odmora pokazalo je kako je 83% sudionika radilo više od 48 sati tjedno ili više od 8 sati dnevno, uključujući i bilo kakav prekovremeni rad, a oko 70% njih to radi redovito. Od toga 23% radi više od jednom tjedno dok je gotovo polovica svih sudionika naznačila da se to dogodilo jednom ili više puta mjesečno.

Željka Markić: Naš zakonski prijedlog osigurava da radnik bude plaćen za svoj rad i da ne mora raditi nedjeljom

Istraživanje je provedeno od listopada do prosinca 2017. među 59 članica te organizacije iz devet europskih zemalja pri čemu najviše sudionika živi i/ili radi u Austriji (30), zatim u Njemačkoj (11) i Belgiji (9). Prvi se dio upitnika od sedam pitanja odnosio na statističke podatke dok se drugi dio sastojao od tri otvorena pitanja o percepciji njihove trenutne ravnoteže između poslovnog i privatnog života.

Da je sve teže uskladiti poslovni život s obiteljskim obvezama, volontiranjem i vremenom za odmor što rezultira utjecajem na zdravlje ljudi ukazala je čak jedna trećina sudionika. Gotovo polovica svih ispitanika odgovorila je da su iskusili potrebu za većim zalaganjem na poslu, što je rezultiralo duljim radnim vremenom te povećanom dostupnosti izvan redovitog radnog vremena. Na pitanje jesu li radili tijekom svojih slobodnih dana, nakon svog radnog vremena ili plaćenog godišnjeg odmora, 54% njih odgovorilo je potvrdno, a 44% njih to čini redovito. Istraživanje je također ukazalo i na smanjenje poštovanja prema nedjelji kao nacionalnom danu odmora u društvenom i/ili radnom okruženju što je primijetila čak trećina ispitanika pri čemu napominju kako je to rezultat veće opterećenosti poslom i sve više potrošački orijentiranog individualističkog društva.

Istraživanje je pokrenuto kao nastavak ESA-ine konferencije „Ravnoteža poslovnog i privatnog života 4.0 – izazovi u vrijeme digitalizacije“ održane u studenom 2016. te sastanka ESA-e s članovima Europskog parlamenta o najboljim praksama ravnoteže između privatnog i poslovnog života u svibnju 2017. na kojem je sudjelovala i hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir. „Ovi podatci pokazuju opći trend kao rezultat pomaka prema projektnom načinu rada, dužem radnom vremenu, povećanom radnom opterećenju, kratkim rokovima, ograničenim ljudskim kapacitetima, kratkoročnim odlukama. Sve to rezultira sve većim poteškoćama pri usklađivanju poslovnog života s obiteljskim obvezama“, rekla je Petir. „Kad su u pitanju mladi i osnivanje obitelji, u EU je još uvijek velik udio mladih koji se ne mogu samo uzdržavati, a još manje zasnivati obitelji prije svojih srednjih 20-ih godina te tako moraju ovisiti o pomoći i podršci svojih roditelja“, naglasila je Petir. Ona je također dodala kako je istraživanje koje je provedeno u Hrvatskoj pokazalo koliko je građanima za ravnotežu poslovnog i privatnog života važna slobodna nedjelja jer je za njezino uvođenje čak njih 90% te je pozvala Vladu Republike Hrvatske da predloži takvu zakonsku regulativu koja će uvažiti mišljenje velike većine građana RH koji traže slobodnu nedjelju.

„O važnosti neradne nedjelje svjedoči i više od 30 tisuća potpisa naše peticije kojom se u Hrvatskoj zahtijeva izmjena Zakona o radu te uvođenje slobodne nedjelje i primjerene naknade za one koji rade nedjeljom i blagdanima“, napomenula je Ana Marija Marković predstavnica organizacije CitizenGO koja je potpise i prikupljala.

„Pokušali smo resornom ministru gospodinu Paviću predati te potpise i razgovarati o neradnoj nedjelji, no nažalost zbog ministrove zauzetosti već sedam mjeseci čekamo termin“, rekla je Marković te dodala kako se nada da će zbog važnosti ove teme za hrvatske građane ministar ipak pronaći vremena za susret.

Svjedočanstvo: ‘Zbog radnih nedjelja, znala sam raditi i po pola godine bez slobodnog dana’

U Bruxellesu je i prošloga tjedna održana konferencija na kojoj se razgovaralo o budućnosti generacija koje dolaze, mladima, ravnoteži poslovnog i privatnog života, kao i solidarnosti u Europi. Ujedno je bilo riječi i o Direktivi Europskog parlamenta i Vijeća o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika. Kad su u pitanju mladi, njihov ulazak na tržište rada jedan je od prioriteta Europske komisije za mlade, jer podatci GGP-a (Generations and Gender Programme) pokazuju kako je 19% mladih bilo nezaposleno do 2016., sa stopom od 7%u Njemačkoj do 47% u Grčkoj, rečeno je na toj konferenciji. Također je naglašena značajna razlika između pružanja potpore mladim ljudima u različitim državama članicama. Dok je državna potpora u Nordijskim zemljama izrazito visoka omogućujući tako samostalnost u relativno mlađim godinama, u južnoj Europi je sasvim drugačija slika. Institucionalna potpora razmjerno je niska te su obitelji zapravo glavni osiguravatelj opstanka mladih ljudi dok su zemlje poput Njemačke i Francuske između ove dvije krajnosti jer u njima mladi ranije odlaze od obiteljskih domova nego u južnoj Europi, no slabija je potpora nego primjerice u Nordijskim zemljama.

Kao članica Europske interesne skupine o ravnoteži između poslovnog i privatnog života Petir aktivno sudjeluje u svim raspravama i inicijativama vezanim uz ovu problematiku na europskoj razini te podnosi amandmane kako bi se kroz što više izvješća i rezolucija Europskog parlamenta ovaj problem adresirao Europskoj komisiji i državama članicama.

U protekloj godini organizirala je dva okrugla stola od kojih je na prvom, 6. ožujka 2017. i otvorena javna rasprava o slobodnoj nedjelji i dostojanstvenom radnom vremenu. Tada je predstavljeno istraživanje javnog mnijenja o uvođenju neradne nedjelje te navikama kupovanja nedjeljom napravljeno u suradnji s tvrtkom MediaNet koje je pokazalo kako devedeset posto građana Republike Hrvatske smatra da bi trebalo uvesti neradnu nedjelju u trgovinama.

Podsjetimo, udruga U ime obitelji u ožujku prošle godine predala je Saboru prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu.

“Naš prijedlog će, bude li političke volje, omogućiti da se u Zakon o radu unesu promjene koje će osigurati dvije stvari. Jedna je da radnici zaposleni u trgovinama mogu odlučiti žele li raditi nedjeljom, druga je da će osigurati minimalnu naknadukoju je poslodavac dužan platiti radniku koji radi nedjeljom ili blagdanom, a to je najmanje 50 posto više od standardne satnice zaposlenika. U ovom trenutku je zakon tako loše napravljen da poslodavac može podići radniku plaću za jednu kunu i da to znači da ga plaća za rad nedjeljom i blagdanom”, rekla je Željka Markić, predsjednica udruge U ime obitelji.

Podsjetila je da u Hrvatskoj radi oko 180 tisuća radnika u trgovinama, a da su to najvećim dijelom žene. Podaci Eurostata pokazuju da njih 35 posto radi nedjeljom, 8 posto svake nedjelje, a oko 30 posto ih radi u ciklusima.

 

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr