Govoreći o izazovima hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, premijer Andrej Plenković jutros je na tribini Hrvatskog radija komentirao i smjenu ministra zdravstva Milana Kujundžića za kojega je između ostalog rekao da se nije stigao baviti koronavirusom, ali i njegovu predloženu zamjenu Vilija Beroša.
U razgovoru s komentatoricom HRT-a Jasminom Popović rekao je:
– Razlozi za smjenu ministra Kujundžića nisu izravno vezani za koronavirus, ali s obzirom na to da predsjedamo i da će možda biti izvanrednih sastanaka Vijeća ministara zdravstva, moramo biti u potpunosti pripravni u funkciji onoga što se očekuje od Hrvatske koja predsjeda Vijećem. Predložio sam jučer dr. Vilija Beroša. Sutra ujutro u 8.30 je sastanak Odbora za zdravstvo, vjerujem da će Sabor novoga ministra potvrditi u petak.
Na pitanje ima li jamstva da će imati 76 ruku, odgovorio je:
– Imam.
Na pitanje što od Beroša očekuje, odgovara:
– Pa gledajte, on je čovjek koji je u ministarstvu, dakle pomoćnik je ministra za ovih otprilike devet mjeseci koliko je ostalo do kraja mandata ove Vlade. Važno je da taj posao nastavi netko tko je ukopčan u sve procese, zna točno koji su zakonski prijedlozi na dnevnom redu, kakvi su proračunski okviri, koji su konkretni problemi hrvatskoga zdravstva i on će se sa svim tim problemima baviti i nastaviti dati svoj doprinos rješenjima.
Hrvatski radio uz potporu Ureda Europskog parlamenta nastavlja serijal rasprava o europskim politikama te najvažnijim temama iz područja rada i funkcioniranja Europske unije.
Nakon što je u prvom dijelu tribine komentirao aktualnosti, u drugom je dijelu premijer dao presjek prioriteta predsjedanja Vijećem EU.
O hrvatskom predsjedanju Vijećem EU-a osim Andreja Plenkovića na tribini govorili su i Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova, Joško Klisović, potpredsjednik Saborskog odbora za vanjsku politiku i dr. sc. Sandro Knezović s Instituta za razvoj i međunarodne odnose:
Klisović smatra da EU “ne grabi dovoljno brzo naprijed kao naši konkurenti”, osobito kada je riječ o tehnološkom napretku i umjetnoj inteligenciji.
– Ako želimo biti utjecajni, onda moramo i reagirati, rekao je Klisović s kojim se slaže Grlić Radman.
– Mi namećemo sebe i moramo biti prodorni. Namećemo se s pozitivnim rješenjima i prijedlozima, dodao je Grlić Radman.
Klisović je upozorio na sporost EU-a u donošenju odluka. Kazao je “da u kriznim situacijama, kada treba brzo reagirati, Kina i Rusija brzo donose svoje odluke. EU se prvo mora sastati pa razgovarati pa razmatrati.
Zemljama zapadnog Balkana bi se na zagrebačkom summmitu u svibnju trebala dati jasnija europska perspektiva i ispraviti “povijesna pogreška” blokiranja Sjeverne Makedonije i Albanije na putu prema EU. Blokiranje tih dviju zemalja je prošle godine bilo “apsolutno strateški pogrešno”, smatra Knezović, osobito s obzirom da je S. Makedonija “pokazala volju i kapacitet da promijeni vlastiti identitet”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
