Premijer Andrej Plenković je u srijedu kazao da Hrvatska u gospodarskom razvoju mora uhvatiti korak sa svojim susjedima iz srednje i istočne Europe koji su ušli u Europsku uniju znatno ranije i u miru provodili svoju tranziciju, podsjetivši da je Hrvatska bila žrtva ratne agresije režima Slobodana Miloševića početkom 90-ih godina, što je unazadilo njezin europski put.
“Važno je znati u gospodarskom smislu da smo tek 2004., nakon što smo zbog rata 1993. pali na najnižu razinu, došli na razinu razvoja iz 1990. To ne smijemo zaboraviti jer je to dio posljedica ratnog perioda, ali i uzroka brzine našeg gospodarskog rasta”, kazao je Plenković i podsjetio da su te 2004. hrvatski susjedi iz srednje i istočne Europe 1. svibnja ušli u Europsku uniju.
“I tu je ta razlika, tu je taj prostor kojeg mi moramo danas nadoknaditi kako bismo uhvatili ritam s našim susjedima koji nisu imali istu situaciju i koji su u miru provodili svoju političku, demokratsku i prije svega gospodarsku tranziciju i dobili puno veća sredstva u neko drugo vrijeme i brže hvatali korak sa zapadnom Europom”, istaknuo je premijer u govoru u Europskom domu nakon što je primio Nagradu za europski govor godine Europskog pokreta Hrvatske.
Nagradu je primio za govor održan u Europskom parlamentu 6. veljače u kojem je iznio viziju budućnosti Europe. Nagrada za Europski govor godine dodjeljuje se na Dan Europe i predstavlja najvišu nagradu koju dodjeljuju Europski pokreti, punopravni članovi Međunarodnog europskog pokreta.
Plenković je, primajući nagradu za govor u Strasbourgu, podsjetio na porast populizma, antisistemskih stranaka i antieuropskih stranaka, ne samo u Hrvatskoj već i svim članicama EU-a, te ocijenio da je zadaća odgovornih stranaka da budu “brana” takvim procesima i da se zalažu za vrijednosti i politička, gospodarska i društvena rješenja koja će dobiti većinsku potporu birača i jasno stati iza europskih vrijednosti koje dijelimo.
“Na tom tragu želimo nastaviti sa strukturnim reformama, osnažiti poslovnu i investicijsku klimu u Hrvatskoj koja će dodatno potaknuti rast, nastaviti s politikom fiskalne konsolidacije, rješavati velika krupna pitanja, uvelike naslijeđena ali nosimo ih – od demografske revitalizacije, pitanja blokiranih do ulaganja u budućnost, prije svega obrazovanje,da bi mladi imali iste šanse kao njihovi kolege na europskoj razini”, poručio je Plenković.
Govoreći o prednostima članstva u Europskoj uniji, premijer je podsjetio da Hrvatska uskoro preuzima predsjedanje odbora ministara Vijeća Europe i da će u prvoj polovici 2020. predsjedati Europskom unijom i kazao da “sada ulazimo u fazu zrelosti gdje se od nas očekuje vodstvo i slanje pravih poruka i pokretanje pravih inicijativa, uvijek s ambicijom da pomognemo našim susjedima i vodimo računa o njihovim europskim aspiracijama”.
Osvrnuo se i na najveći pojedinačni infrastrukturni projekt u zemlji Pelješki most i kazao da je to “trajni spomenik prvih sedam godina našeg članstva u EU”.
“To na najbolji mogući način ilustrira što je to dodana vrijednost Europe. Takvih primjera biti će puno”, kazao je premijer, navodeći LNG terminal i niz drugih projekata diljem zemlje.
“Stoga, čvrsto vjerujući u razloge nastanka europskog projekta – poput mira, suradnje, gospodarskog razvoja, rješavanja otvorenih pitanja – mislim da danas imamo još veću odgovornost da naše članstvo u EU svakog dana čini život svih naših sugrađana boljim i kvalitetnijim”, rekao je Plenković.
“Iza tih vrijednosti stojimo. Koliko su one europske toliko su i hrvatske”, zaključio je premijer.
Nagradu je primio na Dan Europe, a premijer je podsjetio da danas obilježavamo i 73. obljetnicu pobjede nad fašizmom, dan kada je Europa oslobođena i kada je završio Drugi svjetski rat.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
